Koju pasminu goveda odabrati za visoku mliječnost?

Kada govorimo o poljoprivrednoj proizvodnji trebamo istaći da je govedarstvo najvažnija grana stočarstva i poljoprivrede. Općenito, kada je riječ o govedarstvu bitno je napomenuti da se ono s obzirom na sisteme proizvodnje dijeli na:

• mliječno,
• mesno i
• kombinovano. 

Na većim farmama sistemi uzgoja se mogu prilagođavati zavisno od cijene mesa i mlijeka na svjetskom tržištu. Kod nas u Bosni i Hercegovini na individualnim gazdinstvima najčešći sistemi uzgoja su kombinovani, za proizvodnju mesa i mlijeka. Kombinovane pasmine goveda su namijenjene za osrednju proizvodnju mlijeka i nešto intezivniju proizvodnju mesa.

Simentalka ili Holštajn

Najpoznatija pasmina goveda koja se koristi za kombinovanu proizvodnju mesa i mlijeka u BiH je simentalsko goveče koje vodi porijeklo iz Švicarske, tačnije iz doline rijeke Simme. U poslijeratnom periodu došlo je do značajnijeg uvoza ove pasmine goveda u našu zemlju. Imaju izuzetnu sposobnost aklimatizacije i prilagođavanja. Tjelesna masa ovog goveda se kreće u prosjeku od 600-700kg, visine grebena oko 140 cm.

Proizvodnja mlijeka po jednoj laktaciji se kreće u rasponu od 5.000 - 6.000 kg. Veoma je pogodna za manja gazdinstva jer muška telad imaju dobar prirast mesa a ženska telad se dalje uzgajaju za reprodukciju i proizvodnju mlijeka.

Ukoliko se ipak odlučimo isključivo za proizvodnju mlijeka, preporuka je Holštajn-frizijska pasmina, nastala selekcijom frizijskog govečeta u SAD. Radi se o daleko najmliječnijoj pasmini gdje u toku jedne laktacije proizvodi 7.000 – 10.000 kg mlijeka sa izuzetno dobrom masnoćom u rasponu od 3,6-3,8%. Tjelesna masa se kreće u prosjeku oko 700 kg. Odlikuje ih snažno i krupno vime. Ova pasmina se preporučuje poljoprivrednim proizvođačima koji se baziraju na prodaju mlijeka mljekarama.

Maksimalni rezultati

Da bi se postigli maksimalni rezultati mliječnosti kod ove pasmine jako je bitna usklađenost obroka u zavisnosti od faze laktacije. Neophodna je ishrana sijenom lucerke, kukuruznom silažom, koncentrovanim hranivima sa visokim učešćem proteina, a posebnu pažnju treba obratiti na so, vitamine i mikroelemente. Također, važno je paziti na pravovremeno zasušivanje te prilagodbu ishrane u tom periodu kako bi se dio hranjivih materija sačuvao za porast ploda a krava privikla na ishranu u periodu posle teljenja. Ova pasmina u svojoj ishrani zahtijeva velike količine vode.

Rekorderka Tara pomela konkurenciju u proizvodnji mlijeka

Vlasnik većine rekorda u proizvodnji mlijeka je upravo Holštajn-frizijska pasmina gdje dnevna proizvodnja mlijeka ide i do 50 litara. Naravno, zbog iscrpljivanja organizma i visoke mliječnosti proizvodni vijek kod ove pasmine traje u prosjeku od 4-5 laktacija nakon čega daje slabije rezultate.

Također, kao što smo već naveli za ovakve proizvodne rezultate jako je bitna usklađenost obroka. Od nedostataka ove pasmine treba istaći visoke zahtjeve higijene kod držanja krava, osjetljivost na mastitis te loš prirast mesa kod muške teladi.