Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja mlijeka
  • 08.08.2020. 09:30

Ko će sutra čuvati krave? Treba ponuditi "drugačiji" litar mlijeka

Šta je dovelo do toga da su pašnjaci pusti bez krava, da mladi ne žele da se bave proizvodnjom mlijeka, da sela ostaju bez stanovnika?

Foto: Depositphotos/photography33
  • 672
  • 73
  • 1

Kada ste zadnji put putujući ili boraveći u nekim mjestima vidjeli velika stada krava na slobodnoj ispaši? Livade i pašnjaci nažalost u većini predjela su zapušteni, pusti, ni traga ni glasa o čobanima, kravama, štalama... Općenito ruralni predjeli ostaju bez stanovništva, mladi odlaze, proizvodnja mlijeka postaje neisplativa, broj krava se konstantno smanjuje i sl. To su poslijedice, koje nameću pitanje - ko će sutra čuvati krave!?

Vrlo često, baveći se posljedicama, zaobilazimo ključnu stvar, a to je uzrok. Šta je to što je dovelo do toga da su pašnjaci pusti bez krava, da mladi ne žele da se bave proizvodnjom mlijeka, da sela ostaju bez stanovnika? Vjerovatno se malom broju, malom krugu ljudi ovo naslovno pitanje čini interesantno, a isto toliko zabrinjavajuće, što dovoljno govori o tome da će sve izvjesniji biti prizori pustih pašnjaka i livada, a o čobanima će se pričati samo u prošlom vremenu.

Selo bez krava

Daleko od urbanih blokova betona, buke automobila, velikih gužvi u potpunom miru kojeg povremeno prekine cvrkut ptica, šum vjetra ili lavež psa u daljini, boraveći u pravoj seoskoj idili, sam sebi sam postavio pitanje, a ovo sada naslovno, je i dalje samo traganje za odgovorom. Nevjerovatno je da u takvom jednom okruženju, nekih pedesetak domaćinstava, sa nepreglednim livadama nema niti jedne štale u kojoj ima makar jedna krava. Na kraju u razgovoru sa par domaćina dolazimo do zaključka da je ispativije otići u desetak kilometara udaljen prvi market/prodavnicu i kupiti litar mlijeka nego li proizvoditi. I opet dosjetim se naslova koji kaže "Sve dok je mlijeko jeftinije od vode nema rentabilne proizvodnje". Stavljajući na papir i pišući o proizvodnji mlijeka dolazim da zaključka da se i sam bavim poslijedicama, ne konkretno uzrokom, razlogom što su štale prazne, zašto je isplativije otići u desetak kilometara udaljen market po litru mlijeka.

U maju porasla količina prikupljenog kravljeg mlijeka u odnosu na lani

Ide li mljekarstvo ispravnim putem?

Savremeno mljekarstvo stvara ogroman pritisak današnjem farmeru, cilj je sa što manje, prvenstveno hranidbenih jeftinih inputa, dostići maksimalnu proizvodnju mlijeka, a pri tome zadovoljiti zdravstveni bilans krava, kvalitet mlijeka, očuvanje eko sistema i poljoprivrednih resursa. Konstantan pritisak tržišta i nametanje novih tehnoloških rješenja u mljekarstvu doveli su do toga da krave od prve pa sve do zadnje muže prije izlaska iz proizvodnje (remonta stada) budu u štali na vezu. Visoki troškovi proizvodnje, gdje se tačno u gram isprojektuje obrok sa svim potrebnim komponentama proteinima, ugljikohidratima, mastima, vitaminima, mineralima itd., apsolutno ne ostavljaju prostor za isput krava i slobodnu ispašu. Da li je takav sistem proizvodnje, ujedno i uzrok pada broja grla, nezainteresovanosti mladih, pustih sela gdje se ulažu velika sredstva, jako puno truda i rada uz na kraju minimalnu otkupnu cijenu koja nerijetko samo pokrije troškove proizvodnje. Kako danas parirati savremenom mljekarstvu, tradicionalni pristup uz slobodnu ispašu, nije alternativa, takvim sistemom ne možete sustići količine mlijeka koje zahtjeva tržište.

Ponuditi "drugačiji" litar mlijeka

Kako pravilno postupati sa mlijekom nakon muže?

Litar mlijeka sa farme muznih krava hranjenih koncentratom, silažom, tačno izbalansiranim obrokom, koje su vezane u par kvadrata prostora, tretirane kao "mašine za proizvodnju" ili litar mlijeka od krava sa slobodne ispaše na livadi prepunoj jestivih biljnih vrsta, aromatičnih i ljekovitih trava, po cijeli dan slobodne bez veza. Koji je vaš izbor, koju čašu mlijeka bi prije odabrali i popili? Odgovor ujedno može biti rješenje i alternativa uzroku pustih pašnjaka, razvoju ruralnih sredina i interesovanjem za novim konceptom proizvodnje mlijeka. U takvom sistemu proizvodnje nisu bitne količine, nema pristiska sa tržišta, bitan je kvalitet mlijeka i način nastanka. Zato takav litar mlijeka, ako ste odabrali ovo drugo, od krava sa slobodne ispaše na livadama, treba i mora da bude skuplje. Svijest kupaca i potrošača u današnjem vremenu postaje prevaga, ljudi žele i hoće da znaju šta kupuju, gdje je i kako nastao neki proizvod.

Razvoj kroz agroturizam

Ruralna područja mogu opstati samo ako kao sredina postanu samoodržive cjeline. Što znači da sva raspoloživa sredstva treba da iskoriste na pravi način. Kao idealno rješenje nameće se agroturizam. Sve su više popularne destinacije koje pružaju zakruženu cjelinu odmora, dobre i zdrave hrane i jedinstvene ponude. Etno selo, sa vlastitim stadom krava na slobodnoj ispaši koju vide posjetioci i koji piju mlijeko tih krava može biti prvi mali korak za očuvanjem prije svega prirodnih resursa, i vraćanjem izvornom tradicionalnom obliku proizvodnje mlijeka koji itekako može biti isplativ.


Tagovi

Krave Pašnjaci Stočarstvo Izumiranje Proizvodnja mlijeka Agroturizam


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.