Kako se afrička svinjska kuga proširila svijetom - hranom iz aviona?

Kina je zabranila direktan i indirektan uvoz domaćih i divljih svinja iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske zbog pojave afričke svinjske kuge (ASK). Sve životinje koje iz tih država uđu na teritorij Kine bit će vraćene u zemlju porijekla ili usmrćene, saopćila je kineska carinska uprava.

Rezultat je ovo pojave ASK-a na našim prostorima u posljednjih 20-ak dana. 

Prvo je u Bijeljini, BiH, potvrđena 22. juna, zaključno sa 6. julom je eutanazirano 1.689 svinja, a bolest je potvrđena u 49 domaćinstava. 

U Srbiji se također širi zbog čega je, na primjer, u Sjevernom Banatu proglašen najviši stepen pripravnosti, a prema posljednjim informacijama evidentirana je i na istoku zemlje, u Boru. 

U Hrvatskoj su zbog ASK-a postavljeni punktovi s policijskim nadzorom, a krajem prošle sedmice, nakon Vukovarsko-srijemske, potvrđena je njena pojava i u Brodsko-posavskoj županiji. 

Uz štetu koju imaju gazdinstva čija su stada zaražena, trpe je i ostali svinjogojci pa tako jedan naš čitatelj kaže kako sada niko neće kupiti prase. "Ovi koji su sada 20 kg, za mjesec dana će biti 30+, i šta onda s njima", pita se. 

Sektor proizvodnje svinjskog mesa u Evropi je ugrožen već duže vrijeme jer afrička svinjska kuga na našem je kontinentu prisutna već godinama. 

Zaraženi ostaci hrane iz aviona 

Prvi je put opisana u Keniji 1921. godine, sredinom 20. stoljeća naglo se širi u države istočne i subsaharske Afrike, a prva pojava ASK izvan područja tog kontinenta zabilježena je u Portugalu 1957. godine. 

Raširila se nakon hranjenja svinja zaraženim ostatcima hrane iz aviona koji je doletio iz Afrike, piše prof. dr. sc. Lorena Jemrešić u svom radu "Povijest i proširenost afričke svinjske kuge". Infekcija je ubrzo dokazana i u Španiji, a nakon toga se sporadično javljala i u drugim državama. Početkom 90-ih je iskorijenjena u Evropi, osim u talijanskoj Sardiniji gdje je prisutna i danas. 

U međuvremenu je stigla i na druge kontinente, 2007. se pojavila u Gruziji, nakon toga u Rusiji, a onda i u Ukrajini 2012. te Bjelorusiji 2013. Evropska unija se nije mogla dugo odupirati pa je ASK potvrđnea 2014. u Litvi, kod populacije divljih svinja. Širi se i u druge evropske države, a onda se 2018. godine pojavila i u Kini. U godinama koje su slijedile, stada su bila devastirana, a štete ogromne.

Kada je u septembru 2020. potvrđena u Njemačkoj, svi su strahovali zbog zabrane izvoza mesa u Kinu, što se ubrzo i dogodilo. Do tada je njemački izvoz svinjetine u tu zemlju bio vrijedan oko milijardu eura godišnje. 

Ovaj se sektor u Kini u međuvremenu oporavljao dok je u Evrposkoj uniji išao silaznom putanjom. U ljeto 2021. ponovo su potvrđeni slučajevi u Njemačkoj gdje su čak davali 200 eura po svinji stočarima koji odustaju od uzgoja. U Danskoj su odstrijelili sve divlje svinje radi prevencije, harala je i Poljskom, Mađarskom, Italijom, a onda u februru 2022. došla i u Srbiju. Do juna ove godine bilo je zatišje, a onda je eskaliralo. 

Osim u regiji, prisutna je u Poljskoj, Francuskoj, Italiji, Litvi, Rusiji, Rumuniji i mnogim drugim zemljama Evrope i svijeta, a što se može vidjeti na mapi objavljenoj na stranici pig333.

Veliki ekonomski udarac

Ova je bolest ogroman ekonomski udarac zadala Kini kao najvećem proizvođaču svinjskog mesa te su se okrenuli uvozu iz Brazila.

Evropska unija se počela oporavljati 2020. godine kada je izvezla 6,31 milion tona svinjskog mesa, uključujući i nusproizvode. Tada je vrijednost poslovanja s Kinom bila ukupno 7,13 milijardi eura čineći povećanje od čak 53,6 posto u odnosu na godinu prije kada je prodano 3,35 miliona tona. To bi značilo da je skoro svaka druga tona isporučena u Kinu.

Koliki će biti troškovi za svinjogojce, direktni i indirektni, pokazat će tek naknadne analize. 

Držite se pravila 

Stoga je važno držati se pravila uzgoja, a glavnu kariku u lancu su uzgajivači svinja i lovci. 

Ne želite da se afrička svinjska kuga pojavi u vašem svinjcu - kako je spriječiti i prepoznati

Bolest se vrlo lako može proširiti direktnim kontaktom sa zaraženim domaćim ili divljim svinjama; neizravnim kontaktom pri gutanju kontaminirane hrane kao što su ostaci hrane, napoj ili otpadci; ugrizom zaraženih krpelja te kontaktom s kontaminiranom opremom, poput odjeće, poljoprivredne opreme i vozila.