Kopriva se nekada svakodnevno koristila u ishrani svinja i peradi. Od nje se na jednostavan način priremao zdrav obrok.
Kopriva (Urtica dioica) ili žara kako je zovu u narodu, dobro je poznata biljka u narodnoj medicini, od davnina se koristi za liječenje različitih bolesti, ali i u ishrani. I danas sve veći broj poštovalaca zdrave hrane od ove samonikle biljke sprema najraznovrsnija jela s obzirom na to da su naučna istraživanja pokazala opravdanost vijekovne upotrebe koprive, te se preporučuje u svakodnevnoj ishrani.
Ova biljka koju možemo naći na svakom koraku u šumama, livadama, pašnjacima, odlična je i za ishranu peradi i svinja, a odgovor na pitanje zašto bi svoje kokoške, patke, guske trebalo hraniti koprivom dobro znaju stariji uzgajivači budući da se nekada svakodnevno koristila u njihovoj ishrani.
Koprivu koja je bogata vitaminima i mineralima pojedinci koji drže do proizvodnje zdrave hrane i danas koriste. A kako i ne bi kad je bogata kalcijumom, magnezijumom, gvožđem, fosforom, bakrom sumporom, kalijumom, cinkom, ali i vitamina A, C, D, K i B te može značajno da ojača imuni sistem životinja i otpornost na bakterijske ili virusne infekcije.
Sudeći prema tvrdnjama stručnjaka, upotrebom ove biljke u ishrani živine podstiče se njihov rast i naravno pozitivno utiče na nosivost s obzirom na dugački spisak minerala i vitamina koje sadrži u sebi i koje ishranu čine kvalitetnom, a prije svega prirodnom.
Sasvim je sigurno da korištenje ove biljke kao dodatak ishrani utiče na njihovu težinu i na bolji prinos jaja, ali je sa druge strane ovo teško primjenjivo na velikim farmama. Ipak u domaćinstvima koja imaju nekoliko svinja i manji broj peradi koriste je kao uvijek dostupan, a jeftin i hranljiv dodatak ishrani.
Najjednostavniji i najčešći način korištenja u domaćinstvima je da se uberu mlado lišće ili vrhovi biljke, oštrim nožem isjeckaju i preliju vrelom vodom, kako bi se neutralisale materije koje žare. Nakon što se kopriva ohladi pomiješa se sa kukuruznom prekrupom ili cijelim zrnom kukuruzom ili pšenicom.
Na ovaj način kokoške, guske, patke hranila je sedamdesetosmogodišnja domaćica iz Mladenova u Srbiji, Veselka Radumilović. Sjeća se, kako nam je rekla, da je to prije pet šest decenija bio jedini način ishrane živine, ali ona i danas bez obzira na veliku ponudu koncentrovane hrane bere koprivu u obližnjoj šumi i na ovaj, kako kaže, sasvim jednostavan način priprema zdrav obrok za perad.
Vladimir Poznanov iz Bačke Palanke ima salaš na samo nekoliko kilometara od grada i trenutno ima više od 60 kokošaka, 120 gusaka i 70 pataka.
"Živina se kreće po voćnjaku površine od četiri jutra, veliki je to prostor, a trave i mladih kopriva imaju u izobilju. Zato i krenu da nose od kraja februara do početka zime. To su prava domaća jaja", rekao nam je Poznanov objašnjavajući da pored peradi, godinama unazad drži i mangulice. Hrani ih takođe samo zdravom hranom.
"Jednostavno nakosim mladu koprivu koje ima na svakom koraku od ranog proljeća do zime. Zdrava je, puna vitamina i minerala i naravno da je kvalitet mesa mnogo boji sa ovakvim načinom ishrane."
I u gazdinstvu Gorana Kozlovačkog iz Zrenjanina perad ima mogućnost da svakodnevno jede zelenu travu, a ovih proljetnih dana mladu koprivu. Ima tri dvorišta i jato od 100 kokošaka premješta iz jednog u drugo kako bi im zeleniš bio stalno dostupan.
Kozlovački kaže da nema potrebe da posebno priprema koprivu obzirom da je peradi dostupna i da je kao mladu pojedu do korijena.
”Jaja su potpuno organska, a meso od oko 200 pijetlova koliko bude u jesen je posebna priča. To je nešto sasvim drugo od onog što se kupuje u prodavnicama. Kvalitet je neuporediv", rekao nam je na kraju naš sagovornik.
Tagovi
Autorica