Jeftinija pšenica izguruje kukuruz u hranidbi stoke - Brazil povećava površine pod oziminama

Nakon što se cijena kukuruza popela i iznad granice od 600 centi po bušelu, što je najviša razina od lipnja 2013., a zbog hladnog vremena u SAD-u te problema sa sušom u Brazilu, Kina je prošloga tjedna objavila smjernice u kojima preporuča hranidbu stoke jeftinijim alternativama kao što je pšenica. 

U toj su zemlji u posljednjoj godini cijene kukuruza porasle više od trećine nakon pada proizvodnje te trošenja državnih zaliha. Sve su ga više uvozili kako bi nadomjestili domaći deficit. 

Nakon ove svjetske velesile koja godišnje troši 175 milijuna tona te žitarice za stočnu hranu, a kako bi intenzivirala svinjogojstvo, za sličnu se praksu odlučio i Brazil. 

Veliki igrači u mesnoj industriji u toj zemlji sugeriraju stočarima da za hranidbu koriste jeftiniju pšenicu i druge ozimine, za koje smatraju da u potpunosti može zamijeniti kukuruz u uzgoju svinja i peradi, piše reuters. 

Posljedično tome, rast će i površine pod tom žitaricom pa u toj južnoameričkoj državi, koja je donedavno bila peti globalni proizvođač svinjetine, planiraju povećati površine pod pšenicom i drugim ozimim usjevima. One bi ove godine trebale narasti s milijun na 1,4 milijuna hektara. 

Prehrambeni divovi kao što su JBS i BRF izjavili su kako će u hranidbi stoke koristiti upravo ozime usjeve poput pšenice, tritikala i ječma, a poslovi na terminskom tržištu su već dogovoreni. 

Kretanje cijena žitarica na svjetskim burzama možete pratiti Baze podataka > Tržište

U BRF grupi su izjavili kako uvijek traže najbolje alternative koje jamče opskrbu i konkrutentnost dok su JBS-u odbili komentirati ovu situaciju. 

Kukruz najkvalitetnije energetsko krmivo? 

Kada je riječ o proteinima, oni ovise o sorti i klasi žitarice, kako kukuruza, tako i pšenice. 

Za pravilan razvoj, rast, zdravlje i ekonomičnost, hrana za životinje treba sadržavati sve neophodne komponente: proteine, ugljikohidrate, masti, minerale i vitamine. Nedostatak bilo koje komponente manifestira se zaostatkom u razvoju, slabim prirastom i slabim imunitetom.

Većina hranjiva koja se koriste u hranidbi životinja sadrže sve neophodne tvari, ali u različitim omjerima pa ih je neophodno miješati kako bi dobili zadovoljavajući i izbalansiran obrok.

Inače, kukuruz se smatra najkvalitetnijim energetskim krmivom za sve vrste domaćih životinja jer ima najveći udio škroba (70-75 posto), dvostruko više sadržaja ulja (4-5 posto) te niski sadržaj vlakana (2-3 posto), odnosno posjeduje visoku probavljivost organske tvari za goveda 84 posto i svinje 88 posto. Zbog toga može biti jedini izvor energije u hrani za domaće životinje.

Žuti pigmenti kukuruza daju boju jajima i koži peradi, te slanini svinja.