Imunitet životinja pada kad stoka prelazi sa suhe hrane na pašu

Domaće životinje, među kojima najviše preživari, podložne su parazitskim i bakterijskim oboljenjima s proljeća, uslijed oslabljenog imuniteta. Iako životinje prelaze iz jednog godišnjeg doba u drugo, sa suhe hrane na ispašu ili obrnuto sa manje ili više problema, o imunitetu, koji ublažava ili sprječava sve ove promjene, malo se govori. Imuntet predstavlja sposobnost organizma da se obrani od uzročnika bolesti. Od čega zavisi imununitet, pitali smo doktora veterinarske medicine Zorana Milovanovića.

"Imunitet sam po sebi dosta zavisi od organizma i od ishrane. Veliki uzročnici bolesti su mikroorganizmi, koji se inače nalaze u životinjskom organizmu i pomažu pri probavljanju hrane. Svaka promjena hrane dovodi do poremećaja te mikroflore i faune u buragu, koji se treba prilagoditi na nova hranjiva i tada dolazi do pada imuniteta", objasnio je sugovornik.

Stres izaziva pad imuniteta

I ne samo promjena hrane, svaki stres izaziva pad imuniteta, od straha i uplašenosti do promjene prostora gdje boravi životinja i naglih temperaturnih promjena, pa je proljeće naročito specifičan period za domaće životinje. Goveda podnose promjene bez naročitih problema, kod svinja to može biti crveni vjetar, koji je u prvim fazama lako i brzo lječiv, međutim, sitni preživari poput ovaca i koza su najviše osjetljivi na stresne faktore.

"Klostridijarne infekcije izazivaju spore, koje se često javljaju u ovom periodu, najčešće zbog prelaska sa jedne ishrane na drugu, jer životinja sa suhe hrane prelazi na pašu, koja je ukusnija, pa sa čupkanjem trave pokupe te spore sa zemljom. Uslijed usporavanja crijeva, mikroorganizmi u životinjskom tiijelu krenu bujati i postaju patogeni te dovode do pada imuniteta", objašnjava Milovanović.

Životinje najčešće uginu

Kada nastupi bolest, tvrdi ovaj doktor veterinarske medicine, teško ju je liječiti, jer se brzo razvija, pa najčešće one životinje koje obole, kasnije i uginu. One, koje ipak prežive, izvjesno vrijeme imaju nervne poremećaje poput nekoordiniranog kretanja.

"Rješenje je jedino prevencija. Postoje vakcine koje se jako malo primjenjuju, nisu obavezne i nisu skupe, ali su jako značajne. S proljeća je potrebno napraviti tu dehelmentizaciju, odnosno čiščenje životinje od parazita prilikom svake promjene hrane, a svaka promjena treba biti postepena. Potrebno je da se one za neko kratko vrijeme prilagode novim uslovima; svakog dana im povećavati vrijeme na ispaši i neće biti nikakvih problema", uvjerava Milovanović.

Ojačati imunitet kvalitetnom ishranom

Dodaje da je ipak najbolja preventivna mjera sticanje ili ojačavanje imuniteta kod životinja kvalitetnom ishranom: "U toku zime morat ćete im  dodavati sve ono što gube, da bi ojačale imunitet. Kvalitetna ishrana sadrži sve sastojke koji su u deficitu, a podrazumijeva se da svojim životinjama dajete hranu koja sadrži određenu, a potrebnu količinu vitamina, minerala i elemenata od cinka, magnezujuma, bakara, kalcijuma, fosfora, zatim i aminokiselina, B vitamina i drugo. Ne vrijedi da u tijelu životinje ima suviše jedne tvari, ako su druge u nedostatku".

I goveda trebaju vitamine

Milovanović dalje nagovještava da je dopuna nedostajućih hranljivih tvari jako važna u stvaranju jakog imunog sistema i da se samo selen nadoknađuje injekcionim putem. Razlog je što selen utiče na fiziologiju mišića i uslijed deficita selena, česta je pojava distrofije mišića kod jagnjadi.