Dublinska deklaracija: 1.000 naučnika širom svijeta se zalaže za održivo stočarstvo

"Sistemi stočarstva moraju napredovati na temelju najviših naučnih standarda. Previše su dragocjeni za društvo da bi postali žrtva banaliziranja, redukcionizma ili fanatizma", riječi su kojima započinje Dublinska deklaracija naučnika o ulozi stočarske proizvodnje u društvu budućnosti

Ovaj je dokument nastao na temelju rasprava tokom međunarodnog samita "Društvena uloga mesa – šta nauka kaže", održanog u Dublinu u oktobru 2022. godine. Deklaracija postaje sve utjecajnija jer ju je potpisalo gotovo 1.000 naučnika širom svijeta koji smatraju da stočarstvo i dalje mora biti pristuno i prihvaćeno u društvu.

Od struke se traži da pruži pouzdane dokaze o hrani životinjskog porijekla i njenoj dobrobiti za zdravlje, održivosti okoliša, socio-kulturnim i ekonomskim vrijednostima, kao i za rješenja za potrebna poboljšanja. 

Koji su izazovi?

Današnji prehrambeni sistemi suočavaju se s dvostrukim izazovom bez presedana. S jedne strane se traži povećanje dostupnosti hrane dobivene od stoke (meso, mliječni proizvodi, jaja) kako bi se zadovoljile prehrambene potrebe tri milijarde ljudi, kod kojih nedostatak hranjivih tvari pridonosi zaostajanju u rastu, gubitku težine, anemiji i drugim oblicima pothranjenosti. 

U isto vrijeme, pojedine metode i razmjere sistema uzgoja životinja predstavljaju izazove u pogledu bioraznolikosti, klimatskih promjena i protoka hranjivih tvari, kao i zdravlja i dobrobiti životinja. 

Zdravlje stoke i ljudi

U deklaraciji se navodi kako hrana dobivena od stoke pruža niz esencijalnih hranjivih tvari i drugih spojeva koji su važni za ljudsko zdravlje, a  mnogi od njih nedostaju u prehrani ljudi širom svijeta, čak i među populacijom s višim prihodima. 

Smatra se da bi pojedinci s više resursa mogli postići odgovarajuću prehranu uz značajno reduciranje jedenja mesa, mliječnih proizvoda i jaja. Međutim, ovaj se pristup ne preporučuje općoj populaciji, posebno ne onima s većim potrebama za hranjivim tvarima, kao što su mala djeca i adolescenti, trudnice i dojilje, žene reproduktivne dobi, starije osobe i kronični bolesnici. U dokumentu se ističe da najviši standardi bioevolucijskih, antropoloških, fizioloških i epidemioloških dokaza naglašavaju da je redovna konzumacija mesa, mliječnih proizvoda i jaja, kao dio dobro uravnotežene prehrane, korisna za ljude. 

Stočarstvo i okoliš

Velika je i nezamijenjiva uloga stočarstva u kružnoj ekonomiji budući da se pomoću ovoga sektora recikliraju velike količine biomase koja nastaje kao nusproizvod tokom proizvodnje hrane za ljude. Stoka je optimalno pozicionirana da vrati te materijale natrag u prirodni ciklus, a istovremeno daje visokokvalitetnu hranu. 

Posebno su istaknuti preživači čija prisutnost daje veću vrijednost zemljištima koja nisu prikladna za uzgoj biljne hrane za ljude. Nadalje, dobro upravljani sistemi koji primjenjuju agroekološka načela mogu generirati mnoge druge koristi, uključujući vezivanje ugljika, poboljšano zdravlje tla, biološku raznolikost, zaštitu slivova i pružanje važnih usluga ekosistema.

Stočarstvo i socio-ekonomija

Stočarstvo je  hiljaduljećima osiguravalo čovječanstvu hranu, odjeću, gnojivo, zaposlenje i prihod, kao i imovinu, sigurnost i društveni status. Hrana dobivena od stoke najdostupniji je izvor visokokvalitetnih proteina i nekoliko bitnih hranjivih tvari. Također, vlasništvo nad stokom je najčešći oblik privatnog vlasništva u svijetu i čini temelj financijsko kapitala ruralne zajednice. U nekim zajednicama stoka je jedno od rijetkih dobara koje žene mogu posjedovati i ulazna je tačka prema rodnoj ravnopravnosti. 

Hrana životinjskog porijekla je nezamjenjiva, poručuje FAO - zato je važan sektor stočarstva

U dokumentu se ističe kako napredak u naukama o životinjama i srodnim tehnologijama pokazuje sve važniji učinak stoke u svim gore navedenim dimenzijama zdravlja, okoliša i socio-ekonomije, brže nego ikad u historiji.

Izgledi za sektor

Na UN-ovom samitu o prehrambenom sistemu 2021. donesen je niz rješenja za ovaj sektor. Tada je zaključeno kako je ljudska civilizacija izgrađena na stočarstvu od početka bronzanog doba prije više od 5.000 godina i čini temelj prehrambene sigurnosti za današnja moderna društva. 

Smatra se da je ono hiljaduljećima dokazana metoda za proizvodnju zdrave hrane i osiguravanje sredstava za život i predstavlja znanje i mudrost duboko ugrađene u globalne kulturne vrijednosti. Stoga održivo stočarstvo može pružiti rješenja za sve izazove današnjice.