Hrana životinjskog porijekla je nezamjenjiva, poručuje FAO - zato je važan sektor stočarstva

Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO pozvala je vlade širom svijeta da promovišu prednosti konzumiranja životinjskih proizvoda. Izvještaj je naslovljen "Doprinos hrane dobivene od kopnenih životinja za poboljšanu ishranu i zdravstvene rezultate".

FAO je naznačila da su meso, jaja i mlijeko esencijalni izvori nutrijenata, posebno za najugroženije grupe društva te da se ne mogu lako dobiti iz biljne hrane. 

Posebno su neophodni u ključnim životnim fazama kao što su trudnoća i dojenje, djetinjstvo, adolescencija i starost.

Hrana životinjskog porijekla je nezamjenjiva

FAO izvještaj naziva najsveobuhvatnijom analizom koristi i rizika konzumiranja hrane životinjskog porijekla, a zasnovan je na podacima i dokazima iz preko 500 naučnih članaka i oko 250 dokumenata.

Istraživanja pokazuju da meso, jaja i mlijeko obezbjeđuju niz važnih makronutrijenata poput proteina, masti i ugljikohidrata, kao i mikronutrijenata koje je teško dobiti iz biljne hrane u potrebnoj kvaliteti i količini. Ova hrana sadrži visokokvalitetne proteine, nekoliko esencijalnih masnih kiselina, minerale (željezo, kalcijum, cink, selen, vitamin b12) i brojna druga korisna jedinjenja.

Djeca najugroženija

U izvještaju se navodi da su najčešći nedostaci željeza i vitamina A, posebno kod djece i trudnica. Posmatrano globalno, najviše su pogođena djeca predškolskog uzrasta. Od nedostatka željeza, vitamina A i cinka pati oko 372 miliona djece i oko 1,2 milijarde žena u reproduktivnom dobu. Najviše su ugrožena djeca od kojih tri četvrtine živi u južnoj i istočnoj Aziji, pacifičkom regionu i podsaharskoj Africi.

Ovakva hrana smanjuje mogućnost zaostajanja u razvoju i gubitka težine kod djece mlađe od pet godina, nisku porođajnu težinu, anemiju kod žena reproduktivne dobi, ali i gojaznost zarazne bolesti kod odraslih. 

Bitan sektor stočarstva

FAO ističe da sektor stočarstva i dalje mora doprinositi rješavanju izazova, posebno u vezi s ekološkim pitanjima krčenja šuma, promjena u namjeni zemljišta, emisija stakleničkih plinova, neodrživog korištenja vode i zagađenja.

Drugi izazovi su upravljanje stadom, zdravlje životinja, a u nekim dijelovima svijeta važna su socijalna pitanja vezana za uzgoj stoke.

Što s crvenim mesom?

Napominje se da konzumiranje prerađenog crvenog mesa može povećati šanse za ishode hronične bolesti. Konzumacija neprerađenog u umjerenoj količini, do 71 g/dan se smatra bezbjednim u odnosu na hronične bolesti. Dokazi koji povezuju s bolešću su neuvjerljivi u slučaju mlijeka i beznačajni u slučaju jaja i živine, poručuju u FAO.

Pozvane su vlade širom svijeta da ažuriraju nacionalne smjernice o ishrani kako bi uzeli u obzir, gdje je to prikladno, kako meso, jaja i mlijeko mogu doprinijeti specifičnim potrebama za nutrijentima tokom života ljudi.