• Authotoni sojevi
  • 07.05.2019. 12:30

Bosanska pramenka: Malo zahtjevna, otporna na bolesti, izdržljiva

Zbog intenziviranja poljoprivredne proizvodnje i slabijim reproduktivnim osobinama uzgoj pramenke danas je potisnut i ograničen samo na područja juga Evrope i to najviše na Balkanu.

Foto: Pixabay/pixel2013 (ilustracija)
  • 302
  • 173
  • 0

Pečenjare, janjci na ražnju, kvalitetni autohtoni sirevi i uzgoj ovaca za klanje u vrijeme Bajrma (kurbani) su ovčarski proizvodi koji čuvaju i održavaju ovčarsku proizvodnju u BiH na životu. Prednost ovih proizvoda je što nemaju stranu konkurenciju. Izuzetan kvalitet i većinom autohtona tradicionalna specifična tehnologija proizvodnje sira koja ne postoji nigdje drugo vezana za pojedini tip i soj ovce, te ovim ovčarskim proizvodima daje prednost ali i brend poznat u široj regiji.

Čista brdsko planisnka područja, sa predjelima i preko 1000 m nadmorske visine koji obiluju livadama i pašnjacima sa bujnom raznovrsnom vegetacijom, gdje je i ovčarstvo praktično jedini način bavljanja stočarstvom i danas pruža neprocijenljive resurse i potencijale za razvoj ovčarstva u BiH, a naročito autohtonih pasmina gdje dominira bosanska autohtona pramenka u nekoliko sojeva. Zbog intenziviranja poljoprivredne proizvodnje i slabijim reproduktivnim osobinama, uzgoj pramenke danas je potisnut i ograničen samo na područja juga Evrope i to najviše na Balkanu.

Najkrupniji i najmliječniji soj pramenke

Postoji nekoliko naziva, i svi ukazuju da se odnosi na isti soj pramenke i isto šire područje gdje se uzgaja. Vlašićka, travnička ili dubska pramenka odakle ova ovca i potiče preovladava na prostoru srednje Bosne. Selo Dub nedaleko od Travnika na visini od preko 1000 m nadmorske visine smatra se genetskim izvornim centrom dubske pramenke odakle se dalje širila prema obroncima Vlašića, i selima Doglede, Vitovlje, Koričani, Imljani itd, i od čijeg mlijeka su se pravili sirevi prodavani na tržnicama u Travniku.

Ima li vlašićki sir budućnost?

Pripada skupini krupnijih sojeva pramenke, kasnozrela je i potpuni tjelesni razvitak postiže izmedu treće i četvrte godine života.  Ovu rasu ovaca je vrlo lako uzgajati, izuzetno malo je zahtjevna u pogledu uvjeta držanja i hranidbe, sposobna da do maksimuma iskoristi loše pašne resurse, a ujedno je i izuzetno otporna na bolesti. Koristi se za proizvodnju mlijeka, mesa i vune. Od mlijeka ove ovce proizvodi se poznati vlašićki sir, a jagnjad su dosta tražena na tržištu zbog izuzetno kvalitetnog  mesa.

Izdržljiv i prilagodljiv soj pramenske na oštre klimatske uvjete

Kupreška visoravan, Duvanjsko, Livanjsko i Glamočko polje je šire područje nastanka i uzgoja Kupreške autohtone pramenke. Ovo područje karakterišu duge hladne, sniježne, oštre i vjetrovite zime i ljeta sa visokokvalitetnom ispašom što je uticalo da kupreški soj pramenke je jedan od najizdržljivih, i najprilagodljivijih sojeva ovaca u pogledu klimatskih uvjeta, smještaja i hranidbe.

Šampionski sirevi sa Kupresa

Nadmorska visina od preko 1200 m i sastav bilja koje pasu ovce na kupreškoj visoravni sa čak 92 evidentirane ljekovite i aromatske biljke, od kojih su 24 endemske nude idealne uvjete za ovčarstvo i proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda. Rezultat toga je i poznati kupreški sir. Vrlo lako se može prepoznati ovaj soj pramenke obzirom da se na glavi i nogama najčešće nalaze tamne mrlje nepravilnog oblika, različite veličine i raspoređenosti.  Kupreška pramenka pripada skupini ovaca sa kombinovanom proizvodnjom meso, mlijeko i vuna ali najviše dominira proizvodnja jagnjadi hranjeni ispašom sa izuzetnim kvalitetom mesa.

Pramenka sa hercegovačkog kamena

Jug Hercegovine, šire područje Stoca, Ljubuškog, Čapljine, Neuma, Ljubinja, Čitluka, Širokog Brijega i Gruda, sa prosječnom nadmorskom visinom do 300 metara i izobiljem ljekovitog bilja sa hercegovačkog krša je prostor gdje dominira uzgoj hercegovačke ili kako još ima nazive humske ili stolačke pramenke. Okupana suncem na kraškim planinama Hercegovine provodi ljetni sušni period sa obiljem ispaše koje daje poseban ukus, "šmek" mesu koje se u ovim krajevima smatra specijalitetom domaće kuhinje.

Nemaju struje, ali sir unaprijed prodaju!

Zbog izuzetno malog okvira i male mliječnosti osnovni proizvod ovog soja pramenke su janjci, vrlo cijenjemi na tržištu. Ovce su bez rogova, a ovnovi rogati. Prepoznaje se po boji runa koje je bijelo, a glava je obrasla kratkom dlakom. Noge su tanke, čvrste,  i najčešće sa sitnim crnim ili bijelim pjegama. Nema velikih zahtjeva u pogledu farmerskih uvjeta, a lokalno stanovištvo pored mesa ovu ovcu uzgaja i zbog mlijeka od kojeg se pravi poznati autohtoni ovčiji sir iz mijeha.

Soj pramenke sa pigmentiranom crnom dlakom na glavi

Privorska pramenka prvenstveno se uzgaja srednjoj Bosni, na širem području oko Gornjeg Vakufa i Bugojna. Spada u krupnije pramenke sa izraženom snažnom skeletnom konstitucijom. Dosta je kasnostasna i za razliku od ostalih sojeva pramenki najmanje je zastupljena i intenzivnoj ovčarskoj proizvodnji. Koristi se u kombinovanom sistemu proizvodnje za dobijanje mesa, mlijeka i vune. Lako je prepoznatljiva po crnom pigmentu dlake, tako da najčešće ima crnu glavu ili crne mrlje na stranama lica od očiju do gubica.


Povezana stočna vrsta

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je grana stočarstva koja je izrazito rasprostranjena pa se stoga ovce mogu naći na svim kontinentima osim Antartika. Važnost ovčarstva varira ovisno o pojedinim... Pročitaj više »

Tagovi

Uzgoj pramenke Bosanska pramenka Vlašićki sir Sir iz mijeha Pramenka Karakteristike


Autor

Adi Pašalić

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi