• Skladišne štetočine
  • 19.09.2019. 09:30

Žitni žižak: Provjerite vaše hambare i uskladištene količine žita

Pored žitnog žižka u skladištima su prisutni još i kukuruzni žižak ( Sitophylus zeamais ) i žižak riže (Sitophilius oryzae). Relativno su slični, kao i štete koje njihove larve prouzrokuju pa može doći ponekad do teškoća pri tačnom utvrđivanju o kojoj štetočini je tačno riječ.

Foto: WikimediaCommons/division, CSIRO
  • 335
  • 60
  • 1

Ratarska proizvodnja u Bosni i Hercegovini jako je ugrožena. Razloge tomu smo pisali u našim prethodnim člancima. Jako je bitno napomenuti da je glavni razlog smanjenja obima ratarske proizvodnje u Bosni i Hercegovini industrijalizacija i robotizacija poljoprivrede. Poljoprivreda u Evropi počinje dobijati megalomanski karakter, odnosno, samo ona koja ima megalomanski karakter opastaje.

Neadekvatno tržište rada za agronome u BiH: Razlozi - prošlost i sadašnjost

Skoro više da nigdje ne možemo sresti "male" ratare ili, uopćeno, poljoprivredne proizvođače koji proizvode 0,5–2 ha strnih žitarica.

Kod malih ratara osnovna problematika kod skladištenja je pojava skladišnih štetočina. Jedna od tih štetočina je upravo žitni žižak (Sitophilus zeamais).

Pored žitnog žižka u skladištima su prisutni još i kukuruzni žižak (Sitophylus zeamais) i žižak riže (Sitophilius oryzae). Relativno su slični, kao i štete koje njihove larve prouzrokuju pa može doći ponekad do teškoća pri tačnom utvrđivanju o kojoj štetočini je tačno riječ.

Osobine žitnog žižka

Žitni žižak (Sitophilus zeamais) spada u štetočine skladišta, a osim štete na žitu, može da nanese štete na kukuruzu, ječmu, zobi. Neki entomolozi navode da pričinjava štete i na kestenu.

Boja imaga (odraslih inseketa) je od tamnosmeđe do crne i ne može da leti. Neophodna mjera zaštite je čišćenje skladišta i tretiranje zaštitnim sredstvima prije unošenja nove žetve (berbe, prikupljanja). Lako se može razlikovati od drugih štetnih insekata zbog specifičnog izgleda glave ("surla u produžetku glave").

Jako zanimljiva činjenica kod ovog insekta je ta da se pored razvoja u zrnima uspješno razvije i živi u prekrupi, grizu, brašnu i ostalim prerađevinama.

Žitni žižak u formi imaga je smeđe do crne boje. Ovaj insekt ne može da leti, mada ima jedan par krila koja su u stvari  srasla. Tijelo je sa gornje strane prekriveno velikim brojem pravilono raspoređenih udubljenja. Njegova dužina je 3-4 mm. Izgled glave je specifičan, jer je produžena u određeni vid surle, pa izgledom podsjeća na insekte surlaše mada im ne pripada.

Njegova larva je bijele boje, ima uvijeno tijelo i jasno izrađenu glavu koja je smeđe boje. Larve nemaju noge. Odrasla forma insekta loše podnosi temperature koje se kreću blizu ili ispod nule, pa tako na temperaturi od -2°C uginu nakon 8-10 dana. Ovi štetni insekti, kao što sam napisao, mogu da se hrane i prekrupom, grizom ili u brašnu, međutim tu nemaju mogućnost da se razmnožavaju.

Životni ciklus žitnog žižka

Ženke svoja jaja polažu u zrna u rupice koje prije toga izbuše, a potom tu rupu zakrpe sa proizvedenom tečnošću koju ispuste. Ovo zatvaranje rupe ujedno služi da bi druge ženke osjetile miris smjese sa kojom je zatvorena rupa od jajeta i da ne bi u isto zrno položile još jedno jaje. To je jako specifična karakteristika ovog insekta. Izlazak larve iz jajeta zavisi od temperature i uglavnom ne traje duže od 20 dana, mada može biti gotov i za svega par dana.

Ženke polažu oko 150 jaja u jednom ciklusu (prema nekim entomolozima u zavisnosti od uslova to može biti od 40 do 250 komada) i to tako da svako jaje bude smješteno u posebno zrno. Larve koje se izlijegu unutar zrna svoj kompletan razvoj završavaju u tom zrnu.

Bitno je napomenuti da ovaj insekt ima prosječno 5 generacije tokom godine, ali to zapravo zavisi od temperature koja u toj godini preovladava. Tokom ljeta insekti obično žive oko pet sedmica, a u hladnijem periodu se to može produžiti do 20 sedmica.

Metode preventive, detekcije i suzbijanja

Prije svega, treba paziti na neke postupke prije nego se urod unosi u hambare i skladišne. Za početak je potrebno izvršiti totalno čišćenje da se ukloni stariji rod, a potom se obavi dezinsekcija skladišta. Nakon smještanja robe unutar skladišta periodično se pregleda unos i nakon toga se u skladu sa rezultatima pregleda dalje postupa.

Metoda za određivanje momenta tretiranja, odnosno kritičnog praga je kad se na kilogramu zrna primijete 4 odrasle jedinke, jer se za jednu koja se vidi računa da ih ima još 10 koje su unutar zrna. Kad se određena količina zrna izloži svjetlosti, odrasli insekti izlaze na površinu i tako se mogu primjetiti.

Još jedan vid testa je potapanje zrna (plodova) u vodu. Potapanjem određene količine zrna u vodu se mogu primijetiti ona sa larvama unutra jer isplivaju na površinu, dok zrna bez larvi potonu na dno.

Kada je u pitanju nabavka radi upotrebe u domaćinstvu, preporuke su da se kupovina obavi na pouzdanom mjestu, da se kupuju manje količine koje će se odmah po donošenju kući smjestiti na par sati u zamrzivač. Nakon toga se trebaju smjestiti u staklene posude ili neke slične koje imaju siguran mehanizam za zatvaranje. U slučaju da u ostavi ipak primijetite žižke, potrebno je sve povaditi, zaražene namirnice baciti i ostavu detaljno očistiti.

Ovi štetnici se češće pojavljuju u drvenim hambarima u kojima se skladište manje količine žitarica za upotrebu u domaćinstvu.

Najefikasnije su hemijske mjere suzbijanja koje podrazumijevaju upotrebu insekticida na bazi: deltametrin, dihlorvos, malation i pirimifos-metil.

Od komercijalnih insekticida danas su najefikasniji: Ambarin (Agromarket), K-Obiol (Bayer Crop Science) itd.


Tagovi

Ratarstvo Štetočine Žitni žižak Žižak u pšenici Žižak u brašnu


Autor

Bekir Dolić

Bekir Dolić

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi