Žetva u TK: Proizvodnja strnih žita povećana za gotovo 32 posto

Više od 21 hiljadu tona strnih žita bilans je žetve na području Tuzlanskog kantona ove godine. U jesenjoj i proljetnoj sjetvi, u sezoni 2025./2026. strnim žitima zasijano je ukupno 3.903,5 hektara, što je za 219 hektara više nego lani.

Rast zasijanih površina posebno je evidentiran na području Kalesije, Gradačca, Tuzle i Živinica. Pšenica je zasijana na 2.267 hektara, odnosno 51 hektar manje nego prethodne godine, dok su istovremeno značajno povećane površine pod raži i tritikaleom, za 229 hektara, te ječmom za 81 hektar.

Kako je navedeno u Izvještaju o realizaciji žetve strnih žita u 2026., koji je usvojen na današnjoj sjednici Vlade TK, povoljni vremenski uslovi tokom sjetve, rasta i razvoja usjeva, uz primjenu kvalitetnog deklarisanog sjemena i odgovarajućih agrotehničkih mjera, rezultirali su znatno većim prinosima. Prosječan prinos pšenice povećan je sa prošlogodišnjih 4,81 na 5,78 tona po hektaru, a rast prinosa zabilježen je i kod ostalih strnih žita.

"Zahvaljujući tome, ukupna proizvodnja strnih žita dostigla je 21.693,25 tona, što je za 5.238,10 tona ili 31,83% više nego prošle godine. Samo proizvodnja pšenice povećana je sa 11.145,30 na 13.092,60 tona, odnosno za skoro 2.000 tona, iako je zasijana na nešto manjoj površini", saopćeno je.

Jedan od ključnih izazova za proizvođače ostaje niska otkupna cijena pšenice, koja se kreće od 0,30 do 0,40 KM/kg, a mlinovi sa područja Tuzlanskog kantona ove godine nisu iskazali veći interes za otkup, zbog čega su značajan dio proizvedene pšenice otkupili mlinovi izvan TK. Kao odgovor na izazove u ovoj proizvodnji, Kantonalnim programom novčanih podrški, osigurana je podrška od 1.000 KM/ha za proizvođače koji pšenicom zasiju od 0,5 do 0,99 hektara, odnosno proizvođače koji zbog manjih površina ne ostvaruju ovu vrstu federalne podrške.

Kukuruz pred berbom: Kada je bolje krenuti nego čekati?

Iz Vlade TK su najavili kako će, u cilju daljeg povećanja sjetvenih površina i prinosa, nastaviti povećavati novčane podrške u skladu sa rastom troškova proizvodnje, sufinansirati jesenju sjetvu, te od Vlade Federacije BiH tražiti blagovremeno utvrđivanje garantirane otkupne cijene pšenice.

Među predloženim mjerama su i edukacija proizvođača, promocija sorti otpornijih na bolesti, kao i planiranje sredstava za otkup pšenice za potrebe kantonalnih robnih rezervi.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor