Prema riječima savjetodavca za ratarstvo i povrtlarstvo, Saše Stankovića, zemljište je izuzetno suho i sabijeno, naročito ako je pretkultura bila kukuruz, pa na parcelama ima dosta žetvenih ostataka.
U posljednjoj smo dekadi oktobra, još uvijek optimalnom roku za sjetvu pšenice i ostalih strnih žita. Međutim, ozima zob, ječam i tritikale su trebali već biti posijani, dok se sjetva pšenice može obaviti krajem oktobra i početkom novembra. Prema trenutnoj situaciji i vremenskim uslovima, i ove jeseni je teško ispoštovati optimalne rokove.
Prema riječima savjetodavca za ratarstvo i povrtlarstvo, Saše Stankovića, zemljište je izuzetno suho i sabijeno, naročito ako je pretkultura bila kukuruz, pa na parcelama ima dosta žetvenih ostataka.
"Traktori veće snage, jake i teške priključne mašine za osnovnu obradu i predsjetvenu pripremu zemljišta mogu obezbijediti da se sjetva obavi na brži i jeftiniji način. Dva do tri prohoda teškom tanjiračom olakšavaju, ubrzavaju i pojeftinjuju sjetvu", kaže nam on na početku razgovora.
Kako dalje ističe, smanjenjem broja prohoda i gaženja zemljišta izbjegava se pogoršanje kvaliteta fizičkih osobina i strukture zemljišta. Međutim, nisu baš povoljni uslovi ni za pomenutu redukovanu obradu, koju, nažalost, zbog nedostataka mehanizacije može da obavi mali broj proizvođača.
"Teško je da se prođe u nekoliko prohoda i stvori kvalitetan sjetveni sloj. U izuzetno sušnim uslovima ima i dosta lomova, kvarova mašina i priključaka. Nema dovoljne količine padavina, niti su najavljene u narednom periodu. Na nekim terenima kiša nije pala unazad nekoliko mjeseci."
U ovakvim uslovima, kaže, najčešće je prisutna novembarska sjetva, što će se vjerovatno desiti i ove godine. U tom periodu, sjetva se, kako dodaje, pokazala kao povoljna, jer nastupaju povoljni uslovi kako za osnovnu obradu, tako i za predsjetvenu pripremu i samu sjetvu.
Zime su, napominje savjetodavac za ratarstvo i povrtlarstvo, svake godine relativno blage, što znači da nema ekstremno niskih temperatura koje bi dovele do izmrzavanja i štete na usjevima.
"Najbitnije je sjetvu obaviti ranije, čim se steknu uslovi, jer su one van optimalnih rokova nerijetko praćene nižim prinosima. Obavljanjem kvalitetne osnovne obrade i predsjetvene pripreme zemljišta stvara se rastresit sjetveni sloj i tvrda posteljica koja omogućava adekvatan unos sjemena u zemljište."
Rizikovati ili ne? Evo do kada se može sijati pšenica i šta u ovom trenutku spašava usjev
Uslijed kašnjenja, sjetva će, upozorava on, biti sigurno praćena povećanjem norme za 10 do 15 posto. Ne treba zaboraviti da treba koristiti deklasirano i dorađeno sjeme koje je zaštićeno sistemičnim fungicidima, sa ujednačenom energijom klijanja i nicanja.
"Na lakim tipovima zemljišta treba sijati ranije sorte pšenice i ječma koji uspješno izbjegavaju sušne uslove i visoke temperature u fazi nalivanja zrna. Tritikale je, također, biljka vrlo otporna na sušu, mnoge bolesti i ekonomski je isplativija od pšenice, jer traži manje đubriva i toleriše zemljište slabijeg boniteta, a postiže slične prinose", prenosi Stanković i dodaje da je sjetvena norma pomenutih strnih kultura u normalnim uslovima između i do 250 kilograma po hektaru, dok će u novembarskoj sjetvi sigurno biti za dvadesetak kilograma viša.
Tagovi
Autorica