Rizikovati ili ne? Evo do kada se može sijati pšenica i šta u ovom trenutku spasava usjev

Iako uslovi za sjetvu nisu idealni nakon dugotrajne suše, nedavne padavine donekle su popravile stanje u površinskom sloju zemljišta. Stručnjaci poručuju da još uvijek nema razloga za paniku, rokovi traju do početka novembra, ali dugoročno moramo mijenjati odnos prema zemljištu, izboru sorti i infrastrukturi.

O trenutnoj situaciji, rokovima sjetve te dugoročnim mjerama prilagođavanja sve izraženijim klimatskim promjenama razgovarali smo sa prof. dr. Hamdijom Čivićem, redovnim profesorom Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za oblasti pedologija, agrohemija i melioracije.

Sjetva pšenica do 10. novembra

Prema riječima profesora Čivića, trenutno stanje nije kritično do te mjere da bi sjetva bila u potpunosti rizična. "Sreća pa je malo kiše bilo, a i prognoze su pomalo obećavajuće. Sad, koliko će tačno kiše pasti i kojim intenzitetom, ostaje da se vidi, ali barem će se trenutno stanje popraviti. Rokovi nisu toliko uski, pšenica se može sijati do 10. novembra, tako da je za nadati se da će se prilike na terenu dodatno poboljšati", ističe prof. dr. Čivić.

On napominje da ratarima za završetak pripreme zemljišta i samu sjetvu preostaje još dvadesetak dana te da sjeme treba unijeti u zemljište u preporučenom roku. Kiša koja je padala proteklih dana, daleko je od ukupnih potreba zemljišta.

"Ovo što je palo stvorilo je nešto vlage u površinskom sloju, ali ako ne bude novih padavina, ta će se vlaga najprije izgubiti evaporacijom. Dublji slojevi su sigurno još uvijek suhi. Da bi se nadoknadio ovaj deficit, bilo bi nam potrebno najmanje pet do šest dana dobre kiše", objašnjava profesor.

Ipak, minimalni uslovi za start biljaka postoje. "Pitanje je ima li vlage bar minimalno za klijanje i nicanje. Ako ima, dok je biljka mala ona nije veliki potrošač vode i može da premosti ovaj deficit – pod uslovom da se tokom zime i u rano proljeće akumulira što više vode u zemljištu."

Organska materija kao "spužva"

Govoreći o dugoročnim mjerama koje mogu ublažiti posljedice sve češćih suša, prof. dr. Čivić podvlači značaj povećanja organske materije u zemljištu, što u današnjim uslovima postaje imperativ.

"Ono što može ublažiti ili popraviti stanje jeste više organske materije u zemljištu. Humus, recimo, može vezati tri do pet puta više vode nego što je sam težak – 1 kg humusa veže od 3 do 5 kg vode. Djeluje poput spužve u zemljištu. Naravno, organska materija sama po sebi neće riješiti kompletan problem, ali može dobrim dijelom ublažiti udar suše", naglašava Čivić.

Nažalost, trendovi u posljednjih desetak godina pokazuju kontinuiran pad organske materije u zemljištima širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Razlozi leže u klimatskim promjenama i sve toplijem vremenu, ali i u intenzivnoj obradi zemljišta uz nedovoljan unos organskih đubriva.

"Te trendove ne samo da treba zaustaviti, nego ih moramo obrnuti", upozorava profesor.

Izbor sortimenta i neophodne investicije

Pored popravljanja kvaliteta zemljišta, ključ uspjeha u modernoj ratarskoj proizvodnji leži u inovativnim mjerama - prije svega u uzgoju kultivara i sorti koje pokazuju veću otpornost na stresne uslove.

"Svijet se sve više okreće otpornijim sortama, dok se kod nas tome još uvijek ne posvećuje dovoljna pažnja. Potrebni su nam eksperimenti i ogledi na terenu kako bismo tačno definisali otpornost pojedinih sorti i na osnovu toga davali preporuke", ističe prof. dr. Čivić.

Na kraju, podsjeća da bez ozbiljnijih sistemskih ulaganja domaća poljoprivreda teško može držati korak sa sve izrazitijim klimatskim izazovima.

"I ove godine ćemo, otprilike, ponovo gledati u nebo i nadati se. Nažalost, nismo zemlja koja ima razvijenu infrastrukturu za navodnjavanje – ono što imamo pokriva vrlo mali procenat površina, pogotovo u ratarstvu. Zato moramo početi razmišljati u pravcu ozbiljnih investicija, jer se bez značajnih ulaganja ne možemo nositi sa problemima kakva je suša", zaključuje prof. dr. Hamdija Čivić.

^{*Naslovna fotografija: Lidija Pribelja/Selma Mujić}

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor