Riječ je o jednoj od najopasnijih skladišnih štetočina. Napada pšenicu i drugo žito, rižu i prerađevine brašna.
"Poslije žetve pšenica je odložena u plastično bure koje je pokriveno šperpločom. Prije izvjesnog vremena, u buretu se pojavio žitni žižak. Da li možete da mi preporučite neko sredstvo za njegovu eliminaciju?", pitanje je koje nam je poslala jedna naša zabrinuta čitateljka.
I zaista, razloga za brigu ima, jer je riječ o jednoj od najopasnijih skladišnih štetočina. Žitni žižak (Sitophilus granarius) pripada redu tvrdokrilaca i gotovo da nema skladišta u kome se ne nalazi. Napada pšenicu i drugo žito, rižu i prerađevine brašna.
Odrasli insekti su dugi 3 do 4,5 mm, tamnosmeđe do crne boje. Glava im je produžena u surlicu na kojoj se nalaze koljenasti pipci, nema opneni par krila, pa ne leti. Larve su bijele, bez nogu, savijenog i naboranog tijela i sa smeđom glavom. Duge su do 3 mm.
Ženka nakon kopulacije (parenja) polaže jaja u zrna. Prethodno svojom surlicom izbuši malu rupu i u nju odloži jedno jaje, a potom otvor rupice zatvori tečnošću, koja na vazduhu očvrsne. Obično se u jednom zrnu žita nalazi jedno jaje. U toku razvoja, ženka položi 100 do 200 jaja. Ispiljene larve hrane se unutrašnjim sadržajem zrna, a potom pretvaraju u lutke i odrasle insekte.
Optimalna temperatura za razvoj žitnog žižka je 21 do 25 oC, a relativna vlažnost 75 do 93 posto, dok kod 40 posto vlage vazduha odlaganje jaja u zrnevlje prestaje. U zrnima koja sadrže manje od 10 posto vlage ženka ne odlaže jaja. U zagrijanim skladištima razvija se šest do osam, a u nezagrijanim dvije do četiri generacije godišnje. Ishranom larvi ostaju samo "košuljice" od zrna, a povećava se i vlaga uskladištenih proizvoda.
Kritičan prag za suzbijanje je pojava jednog do pet živih žižaka na jedan kilogram žita. Koristi se profesionalni insekticid na bazi piretrina u količini 10 ml preparata u 1 litar vode na jednu tonu zrna za merkantilnu upotrebu, direktnim tretiranjem zrna u toku elevacije žita na traci ili prije ulaska u ćeliju silosa, odgovarajućim uređajima za raspršivanje tečnosti i to samo jednom u toku godine. Ovakvim tretiranjem od napada žitnog žiška postiže se zaštita 6 do 10 mjeseci. Preparat na bazi piretrina djeluje na žiška kontaktno i digestivno (utrobno).
Kada je pšenica uskladištena u burad ili slične posude, suzbijanje se obavlja premiještanjem iz jednog bureta u drugo, pri čemu se tretira insekticidom na piretrina, pomoću rasrpskivača. Poslije upotrebe preparata ne ulaziti u skladišni prostor najmanje 24 sata. Prije korištenja, tretirane žitarice treba oprati.
Kako ispravno skladištiti žitarice i očuvati kvalitet godinama?
Uništavanje žitnog žiška je moguće i primjenom niskih temperatura u skladištu (na - 10 oC za 12 dana) ili visokih temperatura (na 55 do 58 oC kroz pola sata i na 48 oC kroz tri sata).
Još nešto, osnovno je u skladišnom objektu, gotovo dnevno, obavljati mjerenje temperature žita, a po mogućnosti i vlage žita. Svako povećanje temperature upozorava na pojavu određenih procesa u masi zrnevlja, pa tako i na pojavu žitnog žiška.
Tagovi
Autor