Vrijeme je za sjetvu jarih žitarica - pazite na obradu tla

Sjetvu jarih žitarica treba započeti što ranije. Tokom zime došlo je do akumulacije vlage, gornji sloj zemljišta se zagrijava, a djelovanje niskih temperatura i proljetna kultivacija stvaraju rahli sjetveni sloj. Svako kašnjenje dovodi do smanjenja prinosa. Termin treba prilagoditi vremenskim prilikama, posebno količini i rasporedu padavina i optimalnoj temperaturi.

Kod kasnije sjetve je ona veća, što izaziva brz rast biljaka i prolaženje kroz razvojne faze. Veoma često tako posijane žitarice se suočavaju s nedostatkom vode. To može biti veliki problem kod proizvodnje zobi, jer je ona veliki potrošač vode. Zbog toga nju treba sijati što ranije.

Prinosi jarih može biti manji i za oko 20 posto u odnosu na ozime. No, ranom sjetvom, dobrom agrotehnikom i optimalnim vremenskim uslovima možemo dobiti skoro iste prinose. 

Zahtjevi i priprema zemljišta

Agrotehnika je ista kao kod ozimih žitarica, ali ima i svoje karakteristike. Obradu zemljišta je bolje odraditi tokom jeseni, ali može se o obaviti i u proljetnom terminu. Period sjetve, klijanja, nicanja i rasta je kratak, kao i vrijeme dodavanja đubriva. Sjetva se obavlja u februaru i najkasnije do kraja marta.

Kod ovoga uzgoja, važnu ulogu ima obrada tla. Veliku pažnju treba posvetiti njegovom kvalitetu i upotrebi mehanizacije. Na lakim, pjeskovitim parcelama obradu obaviti što prije, čim se mehanizacijom može ući u njivu. Spriječiti ostavljanje dubokih tragova mašina za obradu i sjetvu, kao i pretjerano rahljenje. Obratite pažnju i kakvi su zahtjevi pojedinih vrsta kada je u pitanju zemljište.

Pravilnim tlakom zraka u pneumaticima spriječite zbijanje tla

Teška, ilovasta i ilovasto-glinovita zemljišta su kraći vremenski period pogodna za obradu i teško se obrađuju. Njihova mana je što se brzo suše u nedostatku padavina. Zato se na ovakvom tipu savjetuje jesenja sjetva.

Zatvaranjem brazde spriječite gubitak vlage

Do momenta pogodnog za sjetvu u proljeće, zemlja će postati rahla, akumuliraće dovoljno vlage. No, rano proljetno zatvaranje brazde valja obaviti što prije, čim to dozvole vremenske prilike. Svakog dana čekanja izgubi se između 40 i 60 tona vode po hektaru.

U uslovima ranog i dugog proljeća, glavna poljoprivredna metoda koja smanjuje gubitak vlage na jesenjem oranju je proljetno drljanje. Što prije obavimo ovu operaciju, poslije početka fizičke zrelosti, to će se manje vlage izgubiti isparavanjem. Teške drljače koristimo na glinovitim i zbijenim zemljištima. Treba se pridržavati pravila - što je zemljište teže i zbijenije, potrebna je teža i jača mehanizacija, u ovom slučaju drljače.

Predsjetvena obrada se obavlja do dubine sjetve, a ona zavisi od veličine sjemena, dostupnosti vlage i vrsti zemljišta. Na težima je ona nešto plića, od tri do četiri centimetra, a na lakšim do pet. Važno je da sjeme padne u vlažan, nešto zbijen sloj zemlje do dubine koja osigurava uslove za klijanje i nicanje. U cilju ostvarivanja što boljeg kontakta sjemena i zemljišta obavlja se valjanje poslije sjetve, posebno na lakim zemljištima.