Vrijeme je za borbu protiv žitnog balca

Žitni balac, poznat i pod nazivom lema (Lema melanopus) ili žitna pijavica, jedna je od značajnih štetočina strnih žita. Ona je takođe i jedna od ekonomski najvažnijih štetočina strnih žita u susjednoj Srbiji.

Razmnožavanju žitnog balca pogoduje vlažno i toplo vrijeme pa ukoliko nastupi nekoliko kišnih i toplih proljeća, jedno za drugim, dolazi do porasta brojnosti ove štetočine. Za masovno razmnožavanje povoljni su nizinski tereni, sa gustim i bujnim sklopom žitarica, zatim konstantno đubrenje pšenice azotnim đubrivima koja povećavaju plodnost, odnosno, brojnost ove vrste.  Štetu čine odrasli insekti i larve tako što se hrane listovima zobi, ječma i pšenice, a najveće štete nastaju pri oštećenju lista zastavičara što uslovljava smanjenje prinosa strnih žita za 30 do 50%, navode u PSSS Negotin. 

Pri napadu, najviše stradaju listovi

Imago, odnosno, odrasli insekt, progriza list od gornjeg do donjeg epidermisa, između nerava lista. To praktično znači da se list uzdužno može kidati. Najčešće ta oštećenja nisu po čitavoj dužini lista pa su štete od manjeg značaja.

Daleko štetnije su larve, od kojih, pri jačem napadu vršni listovi mogu biti potpuno oštećeni. Larve izgrizaju list sa gornje strane, u vidu uzdužnih pruga između nerava, hraneći se parenhimom sve do donjeg epidermisa. Uslijed toga lišće umesto zelene, poprima prljavo bijelu boju, po čemu se zaraženi usjev lako uočava još iz daljine.

Pri jačem napadu štetočina, kompletna lisna masa osuši se, u vidu manjih ili većih oaza. Ukoliko je usjev ranije napadnut, štete su veće i manifestuju se u smanjenoj ili čak onemogućenoj asimilaciji biljaka, odnosno spriječen im je normalan razvoj i nalivanje zrna.

Insekti najaktivniji u proljeće

Odrasli insekti su dugi oko 5 milimetara. Glava im je crna sa zagasitoplavim metalnim sjajem, grudni štit i noge su narandžastožute boje. Larve su veličine pet do osam milimetara, svjetložute boje, buretastog oblika, prekrivene smeđom sluzi, pomiješanom sa njihovim izmetom.

Insekt ima jednu generaciju godišnje. Prezimljava u stadijumu imaga pod suvim lišćem, suvom travom i na drugim skrovitim mjestima.

U proljeće, najčešće u martu, prezimjeli imago počinje dopunski da se hrani na listovima zobi, ječma i pšenice pri čemu nastaju oštećenja u vidu uskih pruga. Imaga se intenzivnije javljaju u maju. Nakon parenja ženke polažu od 100 do 160 jaja. Iz jaja se pile larve koje počinju da se hrane tako što izgrizu gornje slojeve lista sve do epidermisa sa suprotne strane, praveći pruge. Jedna larva može uništiti do 10% površine lista. Nakon završenog razvoja, larva se spušta u zemlju gde prelazi u stadijum lutke, a zatim u imago koji se javlja početkom ljeta. Nastali imago zatim odlazi do mjesta prezimljavanja, gdje provodi više od šest mjeseci u dijapauzi.

Preventivom u borbi protiv leme

Suzbijanje žitnog balca uspješno se obavlja primjenom preventivnih i agrotehničkih mjera poput uzgoja otpornih sorti. Riječ je o sorti sa više dlačica na listu. Zatim dubokom jesenjom obradom, plodoredom, kao i optimalnim đubrenjem azotom. 

Hemijske mjere zaštite primjenjuju se kada se ostvari prag štetnosti i to 15 imaga po kvadratnom metru ili jedna larva po biljci (ovo je po tzv. EPPO standardu). Larve se hemijski suzbijaju piretroidima na bazi aktivne materije cipermetrin dok se imaga rjeđe hemijski suzbijaju.

Međutim, dešava se da suzbijanje larve i ne daje zadovoljavajuće rezultate zato što se kasni sa suzbijanjem, odnosno, ono se izvodi kada su štete već nastale i kada mjere zaštite nemaju skoro nikakvog efekta na štetočine. Od preparata za zaštitu mogu se koristiti Karate Zeon, Durbin EW, Vantex.