Zemljište treba obrađivati, po mogućstvu pri umjerenom sadržaju vlage u njemu jer u suprotnom ona će biti otežana sa većim utroškom energije, kvalitet rada je lošiji, a kvari se i struktura zemljišta.
Obrada zemljišta kao važna agrotehnička mjera ima zadatak da održi strukturu zemljišta i njene fizičke, hemijske i mikrobiološke osobine, odnosno njenu plodnost. Redovno obrađivanje zemljišta obaveza je svakog poljoprivrednika koji želi dobre prinose.
Milica Popadić, savjetodavac za ratarstvo objašnjava da način i vrijeme obrade zemljišta zavise od vremenskih uslova, vremena berbe i osobina predusjeva, kao i od bioloških osobina vrste koja će se gajiti.
Obrada baštenskog zemljišta: Kako riješiti problem "plužnog đona"?!
"Bez obzira da li se radi o intenzivnoj ili ekstenzivnoj ratarskoj ili povrtarskoj proizvodnji, zemljište se mora obrađivati, po mogućstvu pri umjerenom sadržaju vlage. Ukoliko se obrađuje isuviše vlažno ili suvo zemljište obrada je otežana, veći je utošak energije, kvalitet rada je lošiji, a kvari se i sama struktura zemljišta," navodi ona.
Na suvom zemljištu može doći do kvara i loma mašina i oruđa, a na isuviše vlažnom veoma često mašine proklizavaju i mogu se zaglaviti u blatu i zato je najbolje zemljište obraditi pri umjerenoj plastičnosti.
Popadićeva objašnjava da konzistencija odnosno čvrstoća, gustina i postojanost zemljišta obuhvata povezanost, prijanjanje, zbijenost ljepljivost i plastičnost, a da se ona razvrstava po sedam kategorija.
"Prvi stepen je čvrsto stanje, što znači da ako se dva komada zemlje priljube, ne sljepljuju se i sušenjem ne mijenjaju zapreminu. Drugi stepen je polučvrsto stanje, gdje se dva komada zemlje slabim pritiskom sljepljuju, a sušenjem skupljaju i postaju čvrsti," precizirala je ona.
U trećem, žilavo plastičnom stanju, zemlja se ne lijepi na metalna oruđa kojima se obrađuju i samo jakim pritiskom može se uvaljati u valjuške 2-3 mm. Četvrti stadij je ljepljivo plastično stanje kada se zemlja lijepi na metalna oruđa, a peti stepen žilavo tečno stanje u kom zemlja ima oblik ljepljive guste kaše.
"Šesti stepen je gusto tečno stanje, kada je zemlja u obliku rijeđe kaše, a posljednji sedmi je rijetko tečno stanje u kom je zemlja tečna kao voda. U najvećoj mjeri na plastičnost i konzistenciju zemljišta utiče sadržaj gline i organskih materija u njemu," objašnjava Popadić.
Prema njenim riječima, optimalno vijreme za obradu je kada je većina kapilarnih pora u zemljištu zasićena vodom i tada nema opasnosti od kvarenja strukture. Zemljište treba obrađivati kada vlage ima ispod donje granice žitkosti.
Objašnjava da kada se sadržaj vlage smanjuje prema granici krutosti, zemljište postaje sve gušće, gubi plastičnost i to vrijeme je najbolje za obradu, a najpraktičniji način za provjeru proizvođači mogu provesti stiskanjem grude zemlje u ruci.
"Ukoliko se gruda lijepi i stiskanjem u ruci istiskuje kroz prste, zemlja je kašasta, a ako gruda zadrži oblik, ali se pritiskom prsta može deformisati, zemlja je meko plastična. Ako se samo jačim pritiskom gruda valja, a ne mrvi, zemlja je kruta i ukoliko se jačim pritiskom može gnječiti ,ali se ne može valjati u tanke valjke, zemlja je čvrsta," objašnjava Popadić i zaključuje da je najpogodnije vrijeme za obradu zemljišta i druge radove na polju kada je ono u meko plastičnom stanju.
Tagovi
Autorica
