Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Online konferencija
  • 30.03.2022. 16:30

Upitna sjetva, poljoprivrednici bez poticaja - tek ćemo se nagledati praznih polica?

Koliko nas košta ruska invazija na Ukrajinu, šta će se sijati u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na čemu štedjeti i kako krizu pretvoriti u priliku?

Foto: Depositphotos/smereka
  • 174
  • 91
  • 0

Šta ćemo sijati u regiji, na čemu ratari mogu uštedjeti te kako ovu krizu učiniti prilikom, teme su o kojima su diskutirali učesnici online konferencije Agrokluba posvećene sjetvi 2022. godine. Ruska invazija na Ukrajinu je samo "šlag na torti" svega onoga što se dešavalo zbog korona krize, a što je dovelo do nestabilnih okolnosti na tržištu i njegove upitne budućnosti. 

Ocijenili su ovo sagovornici konferencije Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Kristijan Puškarić, predsjednik udruženja Hrvatsko sjeme, Suad Selimović, sekretar udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori Tuzlanskog kantona (BiH), Mato Brlošić, Hrvatska poljoprivredna komora te agrarni analitičar iz Srbije Žarko Galetin.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, administrativni problemi u najvećoj mjeri otežavaju organizaciju rada na farmama i njivama. Selimović je naveo kako poljoprivrednici više ne znaju od koga da traže podršku, ističući da se bez subvencija koje države odvajaju ne može ni zamisliti proizvodnja. Kako BiH nema zajedničku poljoprivrednu politiku na državnom nivou, jasno je da smo veliki ovisnici o uvozu.

"Ova nestašica i porast cijena, prvo ulja i brašna, dovodi do utakmica između uvoznih lobija. Ono što imamo ravničarskog zemljišta koje je pogodno za ratarenje, u Semberiji, Posavini, kraškim poljima, našem ovdje Sprečanskom, to koriste stočari za proizvodnju stočne hrane. Upitna je sjetva kukuruza, silažnog i za zrno, i drugih krmnih kultura, pitanje je kako opstati i sačuvati stočni fond", rekao je Selimović. 

Gorivo najveća briga (Foto: Depositphotos/dpfoxfoto)

Iako su posljednjih godina zabilježeni pomaci u proizvodnji mlijeka, zadovoljavajući nivo nije postignut zbog istovremeno velikog uvoza. Ono zbog čega bh. proizvođači ne mogu biti konkurentni su mala poticajna sredstva.

"Poljoprivrednike najviše zabrinjavaju cijene goriva i to što četvrti kvartal prošle godine nije isplaćen proizvođačima mlijeka niti prvi kvartal ove godine. Da su ga dobili u januaru mogli su kupiti tri puta više repromaterijala, đubriva, goriva i svega što je sada poskupilo. Sve te administrativne procedure deprimirano djeluju na poljoprivrednike", naveo je on. 

Naredna sjetva bi mogla biti teža

Dugogodišnji ratar, Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore naveo je kako su enormno poskupila gnojiva, goriva, rezervnih dijelova, pa je logično pitanje da li sijati ili ne u takvim uvjetima: "Slamka spasa nazire se u cijenama žitarica koje su ekstremno visoke i velikoj potražnji za njima. Vjerujem da će ipak doći do odluke da krenu u sjetvu i posiju." 

Predsjednik udruženja Hrvatsko sjeme, Kristijan Puškarić, naveo je kako veći naglasak treba staviti na jesen i naredno proljeće, te da je teška odluka na poljoprivrednicima. 

"Poražavajuće je ako odustanu od sjetve, ali je razumljivo, kako zbog skupoće, tako i suše. Na ono što nas čeka, već sada se moramo pripremati jer će iduća sjetva biti jednako izazovna, ako ne i teža", ocijenio je.

Srbija tradicionalne kulture sije na 2,5 miliona ha (Foto: Željka R.K.)

Agro ekonomski stručnjak iz Srbije, Žarko Galetin, ističe kako je nesigurnost najveći neprijatelj tržišta. Nije veliki optimista te smatra kako ćemo se praznih polica tek nagledati: "Srbija ima tradicionalne kulture koje se siju na 2,5 miliona ha, gdje dominiraju pšenica, kukuruz, soja i suncokret. Kukuruz je sjetveni favorit i očekujemo da će biti na milion ha. Ali ja očekujem da će uljarice biti sjetveni dobitnik."

Soja je podbacila u Brazilu, 80 posto dolazi iz ukrajinske i ruske proizvodnje. Zato smatra kako sektor uljarstva ima potencijal što će se odraziti na cijenu, a što bi moglo opredijeliti proizvođače da se okrenu ovim kulturama. 

Rezerve iz uvoza

Robne rezerve u BiH se pune uvezenom hranom i proizvodima iako bi njihova funkcija trebala biti potpuno drugačija, objasnio je Selimović, dodavši kako bi one trebale reagirati da povuku višak domaće proizvodnje i tako sačuvaju farmere od bankrota. 

"Mi za sada imamo i te rezerve na različitim nivoima, ali i to je više na papiru, nego što stvarno postoji”, istakao je tokom konferencije. 

Isti problem velikih i malih proizvođača - moguć prekid isporuke mlijeka

Nešto se, poručuje, mora poduzeti kada su u pitanju rezerve i proizvodnja hrane, dodajući da je kriza je pogodila i proizvođače mlijeka. Komentirao je i njihovu inicijativu o povećanju otkupne cijene na 0,95 KM/l: "Oni su do sada hranili stoku hranom od prošle godine, međutim sada kada ne mogu od tog mlijeka koje prodaju potrebnu količinu inputa, onda su počeli razmišljati kako da prevaziđu taj problem, a to će svakako imati za posljedicu povećanje cijene na policama."

Zaključio je kako BiH nema zajedničku poljoprivrednu politiku koja bi podržala strateške grane te zbog toga ona izgleda kao brod koji luta na pučini, uz opasku da bi kriza mogla natjerati sve nivoe da koordinirano počnu raditi.


Tagovi

Sjetva Poljoprivreda Kristijan Puškarić Ivica Kisić Suad Selimović Mato Brlošić Žarko Galetin


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.