Tomas: No till je remek djelo poljoprivrede

Frédéric Thomas, poljoprivrednik iz Francuske, svjetski je poznato lice, kada je riječ o pokrovnim usjevima, odnosno no till tehnologiji uzgoja usjeva. Kako kaže, živimo u uzbudljivom vremenu, kada imamo mnogo znanja, posebno kada je riječ o uticaju konvencionalne poljoprivrede - erozija tla, nedostatak organskih materija, uticaj na živi svijet u zemlji. Kako kaže - to nije rješenje.

"Mnogi poljoprivrednici u Francuskoj, posebno oni koji imaju siromašna zemljišta, okreću se no till konceptu, koji su preuzeli iz iskustava iz Amerike i Australije, a potom i prilagodili evropskom tlu, klimi, kao i društveno ekonomskim prilikama. Mnogi se bave i organskom proizvodnjom, ali ona ne može da doprinese očuvanju zemljišta, koliko smanjenju upotrebe pesticida", kaže u intervjuu za DrAgro Tomas.

Koncept bez oranja svoje korijene ima u Južnoj Americi

No till kao remek djelo poljoprivrede

Kako dodaje, da bismo ovu "zelenu revoluciju" primjenili, potreban je stav i promocija ovakvog načina obrade zemljišta i sjetve usjeva. To se posebno odnosi na ukazivanje na značaj, kada je riječ o zaštiti životne sredine. Takođe, potrebno je razuvjeriti one poljoprivrednike, koji smatraju da nemaju agro-ekonomsku korist od no till kocepta.

"Pokrovni usjevi su ključ ovog sistema, a kako se više upoznajate sa njim, shvaćate kakvo je to remek djelo. Zbog toga moramo da idemo naprijed, da se usavršavamo i istražujemo. Pokrovni usjevi su investicija, koja zemljište čini boljim i omogućuje da no till operacije budu uspješne. Tada dolazi do ušteda, kao i boljeg upravljanja vodom i korovima, a potom se ostvaruje i profit", ističe Tomas.

Francuska buduće tržište no till opreme

Kada je riječ o mašinama za ovan način obrade zemljišta i sjetve usjeva, njih nema dovoljno u Evropi, jer nisu velike potrebe. Kada bi se situacija promijenila, to bi pokrenulo i tržište. Ipak, postoje male kompanije, na primer u Engleskoj, koje proizvode nešto od potrebne opreme. Većina opreme se uvozi iz Južne Amerike. Francuska je mnogo uradila na prilagođavanju ovih mašina evropskim uslovima, pa se smatra budućim evropskim tržištem, a uz nju se nalazi i Švajcarska. 

Pogledajte cijeli intervju u prilogu:

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor