Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • No till
  • 08.12.2018. 14:30

Koncept bez oranja svoje korijene ima u Južnoj Americi

U Južnoj Americi je zemljište jako loše, pa su oni koji su ga obrađivali zaključili da moraju da ga drže pokrivenim, jer je čak kiša prijetila da ga spere. Tako je ovaj koncept zaista zaživio, a ideje su prenijete i u SAD", otkriva Dale Strickler.

Foto: YouTube / Print Screen
  • 605
  • 40
  • 0

Dale Strickler iz Kanazasa na srednjem zapadu SAD je poljoprivrednik, koji tvrdi da u njegovom regionu oni koji se bave poljoprivredom imaju mnogo sreće, jer su čak i svi lideri ove oblasti poljoprivrednici. Zbog toga se velika pažnja poklanja ovoj poljoprivredi i tome šta ona znači za civilizaciju. Ono što je posebno zanimljivo su specijalizovani koledži, rezervisani samo za djecu poljoprivrednika.

"To pravi veliku razliku i vjerujem da je jedan od razloga zbog kojih u našoj zemlji postoji prosperitet. Takođe, naše zemljište je relativno novo, jer nije obrađivano hiljadama godina. Sa druge strane, evropski poljoprivrednici su više povezani i lako dolazi do razmjene ideja", kaže Dale u intervjuu za vlog DrAgro.

Kako se počelo sa no till konceptom?

Kao nacija imigranata, Amerikanci "kradu" ideje sa raznih strana. Tako se desilo i sa no till konceptom i pokrovnim usjevima, koji su stigli iz Južne Amerike. "Tamo je zemljište jako loše, pa su oni koji su ga obrađivali zaključili da moraju da ga drže pokrivenim, jer je čak kiša prijetila da ga spere. Tako je ovaj koncept zaista zaživio, a ideje su prenijete i u SAD", otkriva Strickler.

Bez mehaničke obrade zemljišta već 27 godina uspješno sije soju i kukuruz

Smatra da je na početku svim poljoprivrednicima teško da prihvate ovakav način obrade zemljišta, jer su nepovjerljivi, posebno kada je riječ o prodoru zraka i vode. Međutim, kada se prekine sa oranjem kao obradom zemljišta i koristi se sistem pokrovnih usjeva, kada se masa zaore u zemljište, nivo humusa se podiže za 1% do 2%. 

Počeo je 2005. godine, kada se na 40 uzoraka na njegovom imanju pokazalo da postoji 1,9% humusa. Danas je to 4%, za malo više od jednog desetljeća. "Humus smo mjerili na dubini od 15 centimetara, ali je on bio i u dubljim slojevima, čak do 30 cm. Međutim, danas je to već 100 cm", ističe ovaj poljoprivrednik.

Važnost fosfora

Kada ljudi prvi put kreću sa pokrovnim usjevima, primjećuju da fosfor raste, kada obavljaju analize zemljišta, a da pri tom nisu dodavali ovaj element. To se dešava zbog samih procesa koji se odvijaju unutar zemljišta, kao sistema, zahvaljujući fotosintezi, mikorizi i mikroorganizmima. Kako? Saznajte u video prilogu:


Tagovi

Dale Strickler Kanzas SAD No till Pokrovni usjevi Fosfor


Autorica

Aleksandra Kekić

Više [+]

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.