• Mikoriza
  • 04.12.2018. 08:00

Mikoriza obogaćuje osiromašeno zemljište i pozitivno djeluje na biljke i prinose

Mikorizna zajednica biljaka i gljiva je budućnost eko poljoprivrede. Gljive obezbjeđuju biljkama bolju ishranu, snabdijevanje vodom tokom suše, poboljšavaju otpornost na bolesti i štetočine, više zametnutih cvjetova, veći urod i ukusnije plodove.

Foto: Pixabay/yuris010
  • 873
  • 72
  • 0

Mikoriza je jedno od najboljih rješenja problema osiromašenog zemljišta, pretjerane upotrebe zaštitnih sredstava, istovremeno pozitivno djeluje na uzgajane biljke i prinose. Ovaj termin se odnosi na simbiozu, zajednicu, korijena biljaka i micelija zemljišnih gljiva.

Poljski botaničar Franciszek Kamienski je otkriće mikorize objavio u naučnom radu daleke 1880. godine, ali se tek posljednjih decenija uviđa koliki je značaj mikorize u poljoprivrednoj proizvodnji i šta se dobija upotrebom mikoriznih gljiva kod gajenja biljaka. Termin mikoriza doslovno znači "gljiva na korjenu" i predstavlja kombinaciju grčke riječi mykes - gljiva i latinske riječi rhiza – korijenje. Upotreba mikoriznih gljiva je budućnost eko poljoprivrede i povećanja uroda biljaka.

Prednosti mikorize

Mikoriza je simbioza korijena biljke i micelija gljiva. U ovoj zajednici gljive od biljaka dobijaju hranu koje nisu u stanju same stvoriti, a za uzvrat gljive snabdijevaju biljke mineralnim marerijama, hormonima rasta, vodom. Biljke su stalni izvor hrane za gljive koje će do korijena biljaka dopremati vodu i mineralna hraniva iz udaljenih područja. Gljive izlučuju hormone koji potiču na rast biljne organizme. Takođe, gljive razlažu zemljišne materije na hraniva kako bi ih biljka mogla usvojiti i proizvode antibibiotike koji poboljšavaju imunitet biljaka. Mikorizne gljive potiskuju patogene gljive i bakterije u zemljištu i na taj način stvaraju zdravu sredinu za razvoj biljaka. Osim toga, biljke koje žive u simbiozi sa gljivama su otpornije na nematode i patogene gljivice koje izazivaju biljne bolesti.

Razlikuju se dva tipa mikorize:

  • ektomikoriza – hife gljive obavijaju korijen biljke i prodiru u međućelijski prostor gdje se vrši razmjena materija. Korijen ima manje korjenskih dlačica, a hife oko korijena formiraju omotač.
  • endomikoriza – hife gljive prodiru u ćelije tkiva korijena.  Hife formiraju manju masu oko korijena koji je bolje obrastao korjenskim dlačicama.

Za drveće, grmlje, travu, povrće, cvijeće je karakterističan suživot sa gljivama. Jedine biljke na čijem korjenju se ne razvija mikoriza su kupusnjače: kupus, rotkvice, kelj, brokoli. Efekat mikorize na biljke se ogleda u ranijem dozrijevanju plodova, dugotrajnosti plodova na trgovačkim policama, boljem okusu zbog bolje ishrane biljaka, povećava se broj zametnutih cvjetova, broj plodova, povećava se lisna masa.

Mikoriza ima veliki značaj za snabdjevanje biljaka vodom

Gljive poboljšavaju unos hraniva, vode i drugih materija neophodnih za biljke. Ishrana biljke je mnogo bolja. Usvajanje hraniva iz zemljišta se povećava oko 80%, jer se hife granaju i stvaraju veliku apsorbcionu površinu. Bolje je usvajanje minerala, a posebno se to ogleda u usvajanju fosfora, azota i željeza. Svojim djelovanjem gljivice smanjuju ispiranje hraniva  iz zemljišta, a samim tim se smanjuje potreba za dodatnom ishranom biljaka. Smanjuje se erozija zemljišta i poboljšava stabilnost zemljišta.

Živo je tolo osnova poljoprivredne proizvodnje

Mikoriza ima veliki značaj za snabdjevanje biljaka vodom. Bijke koje rastu u zajednici sa gljivama manje su izložene stresu od nedostatka vode, manje su posljedice suše. Intenzitet procesa u biljci je veći. Zahvaljujući dopremanju vode i hraniva od strane gljiva, u biljci se pojačava proces fotosinteze, a to znači da se povećava kvantitet i kvalitet uroda. Biljke sa mikoriznim gljivicama na korijenu će lakše podnijeti i povišen sadržaj vode u zemljištu.

Takođe, mikorizne biljke otklanjaju razna negativna stanja zemljišta koja negativno djeluju na biljke. Svojim djelovanjem mikorizne gljive ublažavaju posljedice povišenog sadržaja soli, teških metala u zemljištu, regulišu ph reakciju zemljišta.

Uslovi za uspješan razvoj mikoriznih gljiva

Mikorizne gljive su živi organizmi i baš popt biljaka ili životinja za svoj rast i razvoj traže određene uslove. Većina zemljišta je pogodna da im bude stanište, ali to ne mora dovesti do stvaranja kolonija mikoriznih gljiva i naseljavanja koirjena gajenih biljaka. Velika količina fosfora i soli u zemljištu će spriječiti razvoj ovih gljiva, a velika količina azota će smanjiti količinu stvorenih hifa i gustoću micelije.

Upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja takođe usporava rast ili može u potpunosti uništiti koloniju ovih gljiva.

Pođubrite zemlju kompostom od gljiva

Preparati koji se  koriste za mikorizaciju mogu biti tečni, sadrže živi mikorizni micelij, ili suvi, sadrže spore mikoriznih gljiva. Postupak mikorizacije najbolje je obaviti prilikom sjetve ili sadnje, a mikorizni preparati se mogu kod već posađenih biljaka dodati u zemljište u blizini korijena upotrebom sonde. Na hrapavo sjeme gljive se dobro nanose na površinu, dok je za sjemena sa glatkom površinom potrebno primijeniti ljepljive materije koje će osigurati bolje prijanjanje.

U zavisnosti koji tip mikorize se razvija na korjenu određene biljne vrste odlučićemo se za odabir određenog preparata koji sadrži odgovarajuće mikorizne gljive. Kakda jednom uradimo mikorizaciju i gljive se razviju na korjenu biljaka one tu ostaju sve dok je biljka živa. Zbog toga je mikorizacija naročito značajna za višegodišnje zasade.


Tagovi

Mikoriza Simbioza Korijen Gljiva Ektomikoriza Endomikoriza Prednosti Hormoni Micelij gljive


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi