Svjetska proizvodnja žitarica premašila tri milijarde tona, no slijedi preokret

Uprkos snažnijoj potrošnji, svjetske zalihe žitarica nastavile su rasti. Na kraju sezone 2025./26. procjenjuju se na 952,2 miliona tona, što je 9,5 posto više u odnosu na početne nivoe. Najveći doprinos povećanju zaliha dali su pšenica, kukuruz i riža.

Pozitivni proizvodni rezultati odrazili su se i na međunarodnu trgovinu. FAO procjenjuje da će globalna trgovina žitaricama u sezoni 2025./26. dosegnuti 508,6 miliona tona, što predstavlja rast od 4,8 posto u odnosu na prethodnu sezonu. Povećanje se uglavnom odnosi na trgovinu pšenicom i krupnim žitaricama, dok se kod riže očekuje blagi pad.

Pad svjetske proizvodnje pšenice

Nakon rekordne 2025. godine, FAO za sezonu 2026./27. predviđa pad svjetske proizvodnje žitarica za dva posto, na 2,982 milijarde tona. Smanjenje se očekuje kod svih glavnih kultura, iako će mnoge ostati na visokim nivoima ostvarenima godinu ranije.

Najizraženiji pad proizvodnje predviđa se kod pšenice, dok bi kukuruz i ječam trebali zabilježiti najmanje smanjenje.

Uprkos slabijoj proizvodnji, globalna potrošnja trebala bi nastaviti rasti. U sezoni 2026./27. procjenjuje se na 2,969 milijardi tona, što je 0,6 posto više nego prethodne godine. Potrošnja za ljudsku prehranu mogla bi porasti za jedan posto, dok se za stočnu hranu očekuje rast od 0,5 posto.

FAO povisio prognoze na 3.040 miliona tona: Niske cijene i potražnja iz jednog sektora troše zalihe

Pritom bi se upotreba kukuruza i ječma za hranidbu životinja trebala povećati, dok bi korištenje pšenice i riže u stočarskom sektoru moglo biti nešto niže. Ostale namjene žitarica, uključujući industrijsku preradu, trebale bi se blago smanjiti.

Trgovina kukuruzom u porastu

Svjetske zalihe žitarica na kraju sezone 2026./27. procjenjuju se na 949 miliona tona, što je tek 0,3 posto manje od početnog nivoa. Očekivani pad uglavnom proizlazi iz smanjenih zaliha riže i sirka, dok bi se zalihe pšenice i ječma trebale povećati. Prema aktualnim procjenama, globalni omjer zaliha i potrošnje iznosit će 31,7 posto, gotovo jednako kao i godinu ranije, što upućuje na stabilno snabdijevanje svjetskog tržišta.

Nakon ovogodišnjeg rasta, međunarodna trgovina žitaricama u sezoni 2026./27. mogla bi blago pasti, za 0,3 posto, na 507,2 miliona tona. Pad će ponajprije biti posljedica manje trgovine pšenicom i ječmom. S druge strane, trgovina kukuruzom trebala bi porasti za 3,9 posto, dok se kod riže očekuje rast od 1,4 posto, što potvrđuje nastavak snažne globalne potražnje za tim kulturama.