FAO povisio prognoze na 3.040 miliona tona: Niske cijene i potražnja iz jednog sektora troše zalihe

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) ovog je mjeseca podigla svoja predviđanja proizvodnje za većinu ključnih žitarica. To dodatno potvrđuje povoljnu situaciju u snabdijevanju za sezonu 2025./26. Globalna proizvodnja sada je procijenjena na 3.040 miliona tona, što predstavlja značajan rast od 6% u poređenju s prethodnom godinom.

Procjene proizvodnje pšenice i kukuruza podignute su za po 2 mil. t, što je prvenstveno odraz boljih rezultata u Evropi. Istovremeno, predviđa se da će svjetska proizvodnja riže u sezoni 2025./26. porasti za 2% i dosegnuti historijski maksimum od 563,4 mil. t. Ovakav rezultat pripisuje se iznimnim prinosima u Kambodži, Obali Bjelokosti i Maliju.

Potrošnja u porastu zahvaljujući stočarstvu

Očekuje se da će svjetska potrošnja žitarica dosegnuti 2.946 mil. t, što je rast od 70,6 mil. t (2,5%) u odnosu na prošlu sezonu. Povećana je upotreba svih glavnih žitarica, a prednjače kukuruz, riža i pšenica.

Najznačajniji faktor ovog rasta je povećana upotreba kukuruza za stočnu hranu, za 33,3 mil. t. Obilne žetve osigurale su dobru ponudu na domaćim i izvoznim tržištima po atraktivnim cijenama. Iako je potrošnja pšenice za prehranu ljudi u nekim zemljama, poput Irana, Meksika i Turske, revidirana naniže, taj je pad u potpunosti nadoknađen većom upotrebom pšenice za stočnu hranu u tim regijama.

Rekordne zalihe pšenice i riže

Prognoza svjetskih zaliha žitarica do kraja sezone 2026. iznosi 954,6 mil. t, što je 9,6% iznad početnih nivoa i ukazuje na rekordne globalne zalihe pšenice i riže. Povećanje je najvidljivije u Ruskoj Federaciji, nakon izvještaja o urodu pšenice koji je nadmašio očekivanja. S druge strane, zalihe ječma, kukuruza i zobi revidirane su naniže, ponajviše zahvaljujući rezervama u Bjelorusiji.

Globalni omjer zaliha i potrošnje žitarica trebao bi porasti s 29,6% na 32,3%, što se smatra vrlo stabilnim nivoom snabdijevanja. Zalihe riže dosegnut će vrhunac od 219,8 mil. t, što je dovoljno za pokrivanje gotovo pet mjeseci globalne potrošnje.

Trgovina stabilna, ali sjetva pod pritiskom

Svjetska trgovina žitaricama u sezoni 2025./26. procjenjuje se na 504,3 mil. t, što je rast od 3,9 % u odnosu na prethodnu godinu. Uprkos raznim globalnim poremećajima koji pogađaju trgovačke puteve, promet žitaricama zadržao je očekivani tempo u prvim mjesecima 2026. Smanjenja prognoza uvoza pšenice i kukuruza zabilježena su tek za Etiopiju i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Suša pogađa pšenicu, smanjuju se površine pod kukuruzom - kakvo je stanje na tržištu?

Iako su trenutni uvjeti povoljni, izgledi za proizvodnju pšenice i kukuruza u 2026. godini pod pritiskom su rasta troškova. FAO je blago smanjio prognozu za pšenicu na 817 mil. t. Nesigurnost produbljuje efektivno zatvaranje Hormuškog moreuza, što je podiglo cijene energenata i gnojiva. Uz relativno niske cijene same pšenice, marže poljoprivrednika su pod ozbiljnim pritiskom, što bi moglo dovesti do manje upotrebe gnojiva i smanjenja sjetvenih površina.

Stanje po ključnim regijama

U Evropskoj uniji je vrijeme povoljno, ali se u centralnim i istočnim dijelovima pojavljuje deficit padavina. Očekuje se pad proizvodnje pšenice na godišnjem nivou jer se prinosi nakon rekordne 2025. vraćaju na prosjek.

Rusija očekuje manji rod zbog smanjenja sjetvenih površina. U Ukrajini su prognoze stabilne, odnosno povoljno vrijeme trebalo bi nadoknaditi gubitak površina, no proizvodnja je i dalje znatno ispod nivoa prije sukoba.

U SAD-u sve jača suša i smanjenje površina kvare izglede za urod pšenice, dok Kanada također očekuje pad zbog manje zasijanih površina.

Indija ide prema rekordnom rodu pšenice, a Pakistan i Kina očekuju iznadprosječne rezultate. U Sjevernoj Africi, nakon dvije sušne godine, obilne padavine od decembra najavljuju snažan oporavak proizvodnje u 2026. godini.

Berba kukuruza na južnoj polulopti traje, a Brazil i Južna Afrika očekuju natprosječan rod, dok Argentina cilja na rekordan rezultat zahvaljujući odličnim vremenskim uvjetima i povećanim sjetvenim površinama.