Sveli se računi: Kako nam je rodila soja ove godine?

Ovogodišnji prinos soje u Republici Srpskoj je stabilan i u prosjeku se kreće od 2,5 do 2,7 tona po hektaru, javila je Poljoprivredna savjetodavna služba. Prvi period vegetacije tokom 2023. godine, karakterisao je izrazito kišan period.

Zadovoljavajući prinos

Na ocjeditim zemljištima, ako je sjetva obavljena u planiranom agrotehničkom roku, do 15. aprila, soja se mogla lijepo razvijati. Međutim, na glinovitim zemljištima uslijed zasićenosti vodom, proizvođači su imali problem s ulaskom u njivu.

"Na takvim zemljištima, zbog kasne sjetve, sijane su najranije sorte. Najčešće su se javljali problemi kod zaostajanja usjeva u porastu, nedostatka zraka, a mjere njege nisu mogle biti provedene u odgovarajućem roku", navodi savjetodavac, Iskra Arapović iz PSSRS.

Kako i kada se prerađuje soja za ishranu stoke, a kada ne?

Soja je bila obezbijeđena vodom do avgusta, odnosno do perioda formiranja mahuna i početka nalijevanja zrna. Imajući u vidu i pozitivne i negativne efekte obilnih padavina, kako je ocijenila Arapović, za ovu godinu se može reći da je prinos soje zadovoljavajući.

Bez većih šteta

Žetva je obavljena u planiranom agrotehničkom roku i s odgovarajućom vlagom usjeva, 13 do 14 posto.

"Ono što je zapaženo je da nema velikog procenta mahuna s izrazito šturim zrnima. Razlog tome je upravo veći broj kišnih dana krajem juna i početkom jula mjeseca bez ekstremnih temperatura koje bi mogle dovesti do opadanja cvjetova", dodaje savjetodavac.

Povoljnija godina i sa stanovišta temperatura je razlog višeg prinosa. Zbog dugotrajnog kišnog razdoblja, na nekim lokalitetima je došlo do razvoja plamenjače, Peronospora manshurica, ali bez većih šteta.