Šta sa lošim klipovima kukuruza? Ne bacajte ih dok ne provjerite ovo

Iako godine za nama svjedoče da proizvodnja kukuruza nije kao što je nekad bila, mnogi ratari, ipak ne odustaju od ove strateški značajne ratarske kulture. Međutim, učestali, dugi sušni periodi, nedostatak padavina tokom ljetnih mjeseci, ali i ekstremno visoke temperature tokom jula i avgusta, dovele su do toga da proizvodnja kukuruza na našem području, posljednjih nekoliko godina postane ozbiljan izazov.

Parcele bez ijednog klipa, štura, sitna i nedovoljno nalivena zrna, sve češća su pojava na mnogim lokalitetima širom zemlje. Pored toga što loše izgledaju, takvi klipovi i dalje imaju upotrebnu vrijednost koja svakako zavisi od uzroka i stepena oštećenja.

Gljivična oboljenja i tumor kukuruza

Ako je klip mali, iskrivljen, ima sitnija zrna ili se uočavaju oštećenja koja su napravile ptice, on se bez problema može koristiti kako u ljudskoj, tako i u životinjskoj ishrani. Ali, šta ako je primjetna buđ ili plijesan?

Prisustvo neke od štetnih gljivičnih ili bakterijskih oboljenja prepoznaju se na osnovu boje buđi, deformacija i karakteristične truleži na klipu. Napad insekata, a naročito kukuruznog plamenca, kao i oštećenja od grada ili drugih vremenskih neprilika, vrlo često uzrokuju pojavu gljivičnih bolesti.

Trulež izazvana gljivama iz roda Fusarium prepoznaje se po crvenkasto-roze ili bijelo-sivoj prevlaci na klipu, dok je za gljive iz roda Aspergillus karakterističan žuto-zeleni sloj, koji se najčešće javlja oko rana i povreda. Ukoliko se, pak, na vrhu klipa ili između zrna pojavi plava plijesan, riječ je o prisustvu Penicillium spp. koju karakterišu vlažni uslovi. Ipak, najuočljivija deformacija je pojava tumora na klipu i stablu. U pitanju su krupne, bele gale ili izrasline, sunđeraste konzistencije koje kasnije pucaju, oslobađajući tako prašnjavu masu spora.

Protiv tumora kukuruza plodoredom i umjerenim đubrenjem azotom

Za razliku od suhih plijesni koje izazivaju gljive, prisustvo bakterije odlikuje mekano i vlažno tkivo neprijatnog mirisa koje se raspada na dodir.

Ne miješati zdrave i bolesne klipove

Kada je riječ o skladištenju oboljelih klipova, oni se nikako ne smiju miješati sa zdravim, već ih je potrebno odstraniti. Ako su oštećenja i simptomi minimalni, takvi klipovi se mogu rasporediti u tankom sloju, na promaji kako bi se vlaga što brže smanjila.

Važno je istaći da razvoj gljiva i sinteza mikotoksina prestaje onda kada je procenat vlage u zrnu ispod 14, a enormno raste iznad 25 procenata.

Dezinfekcija skladišnog prostora je jedna od obaveznih hemijskih mjera, a primjena preparata je naročito bitna ako je već došlo do razvoja infekcije. Tada se kukuruz tretira organskim kiselinama koje ne mogu ukloniti toksine, ali mogu spriječiti dalji napredak bolesti.

Ako niste sigurni, provjerite sa stručnjakom

Kukuruz koji u sebi sadrži mikotoksine je izuzetno štetan po zdravlje ljudi i životinja, pa je potrebno obratiti posebnu pažnju kakvi se klipovi skladište i koji je stepen kontaminacije. Naime, ako je procenat plijesni zanemarljiv, kukuruz se može samljeti i miješati sa nekim od fiksatora, kao što je zeolit, jer je kao takav upotrebljiv u ishrani tovnih junadi i svinja, ali ne i priplodnih.

Uništavanje i spaljivanje teško inficiranih klipova nije potrebno, jer se oni mogu iskoristiti u proizvodnji komposta, bioetanola ili biogasa. Suhi klipovi i kočanke imaju veliku kalorijsku vrijednost, pa su korisni za loženje kotlova i šporeta.

Ukoliko niste sigurni kakav je kvalitet kukuruza, možete se obratiti najbližoj poljoprivrednoj savjetodavnoj i stručnoj službi kako bi se obavile sve potrebne analize.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor