Sabijanja zemljišta hodnim sistemom traktora i njegove posljedice

Hodni sistem traktora ima veliki uticaj na cjelokupne efekte koje mašina ostvaruje tokom eksploatacije, kako na one pozitivne tako i negativne koji se ispoljavaju sabijanjem zemljišta. Samo potpunim poznavanjem ovih mogućnosti mogu se ostvariti maksimalno korisni efekti, a da se pri tom smanji negativan uticaj hodnog sistema na zemljište.

Djelovanje težine traktora prenosi se na njega preko točka ili gusjenice, a definiše veličinom specifičnog pritiska, koji se prostire u dubinu tla. Specifični pritisak na njega djeluje negativno, jer povećava zapreminsku masu i narušava njegovu strukturu. Sabijanje se događa u vezi sa dvije osnovne grupe faktora, a to su:

1. parametri traktora i
2. parametri zemljišta.

Baloni pritiska

Forma trodimenzionalne deformacije zemljišta zavisi od vrijednosti navedenih grupa parametara i obuhvaćaju elastičnu i plastičnu deformaciju. Ovu pojavu definisao je, na osnovu prethodnih istraživanja, Söhne (1958) i nazvao je baloni pritiska. 

Osnovna obilježja za sabijanje su:

• događa se u gornjim slojevima što je posljedica kontaktnog pritiska;
• u većini slučajeva je veće na vlažnim, nego suvim zemljištima;
• mali kontaktni pritisak zahtijeva šire pneumatike s manjim pritiskom i
• sabijanje po dubini uslijed većeg osovinskog opterećenja.

U slučaju manjeg pritiska u pneumatiku, kontaktni je uobičajeno neznatno veći nego u pneumatiku. Razlika je u vezi sa tvrdoćom karkase (kostura) pneumatika. Šare (ripne) ostvaruju dodatno sabijanje.

Za posmatrani slučaj može da se utvrdi različita dubina prodiranja, zavisno od tipa zemljišta. Pri tome je u svim slučajevima korišten pneumatik istih dimenzija i pritiska. Za različite tipove, vrijednosti pritiska i različita zemljišta, različito je i prostiranje pritiska. 

Pravilnim tlakom zraka u pneumaticima spriječite zbijanje tla

Kada je zemljište ujednačenog mehaničkog sastava, baloni pritiska protežu se ravnomjerno u dubinu, ali ako postoji plužni đon, što je slučaj kod većine naših farmera, prostiranje ide samo do plužnog đona čime se smanjuje poroznost i povećava gustoća tla. Kada specifična gustoća dođe do granične vrijednosti od 1,9 g/cm3, takva zemlja nije pogodna za rast i razvitak biljaka.

Faktori sabijanja i posljedice

Ukoliko istrajavate na uvijek istom sistemu obrade, kao bumerang vam se javljaju negativne posljedice sabijanja. Kako je to moguće spriječiti? Na prvom mjestu nastojte da obrađujete vaše parcele kada je najpovoljnija vlažnost tla i tokom izvođenja osnovne obrade obavezno smanjite pritisak u pneumaticima. Ako ste u mogućnosti, preorijentišite se na neki od konzervacijskih sistema obrade, jer na taj način povećavate sposobnost zemljišta da lakše podnosi procese obrade, poboljšavate njegove parametre i smanjujete negativan uticaj koji nastaje primjenom obrade. 

Posljedice sabijanja zemljišta su: smanjenje poroznosti, slabija mogućnost upijanja vode i njeno transportovanje u dublje slojeve, povećanje nasipne gustoće što za posljedicu ima veću potrošnju goriva u obradi i smanjenu proizvodnost na parcelama. Na takvim parcelama dolazi do manjih prinosa, odnosno dobiti.

Traktori točkaši

Uobičajeni raspored težine na standardnim traktorima sa pogonom na zadnje točkove je 30 na prednje i 70 odsto na zadnjem pogonskom mostu, a za traktore sa pogonom na sve točkove 40 na prednjem i 60 odsto na zadnjem pogonskom mostu. Količina balasta i njegov raspored na traktoru zavisi od vrste priključaka koji se koriste. Plug i neki drugi priključci, u zavisnosti od načina priključivanja, dovode do dopunskog opterećenja zadnjeg pogonskog mosta i rasterećenja prednjeg. Dodavanjem balasta povećava se adheziona težina, što omogućava da se u teškim uslovima za rad poveća sila vuče i smanji specifična potrošnja goriva.

Svaki proizvođač traktora daje u uputstvu za rukovanje količinu dozvoljenog balasta izraženu u kilogramima i način za njegovo postavljanje. Kod traktora novije proizvodnje - gotovo svi imaju manju masu, taj dodatni teret više je nego uočljiv, pa tako traktori velikih snaga imaju dodatni balast i preko 1.200 kg. Balastiranje može znatno da doprinese povišenju iskorištenja potencijala traktora, povećanju učinka i smanjenju utroška goriva po hektaru. Prema iskustvu, kod dobro balastiranog traktora, vučna snaga povećava se i do 20 odsto u odnosu na rad bez balasta. Pri njegovoj ugradnji mora da se vodi računa i o podešavanju pritiska u pneumaticima, koji je tada viši. 

Mogućnost za ostvarivanje balastiranja punjenjenjem pneumatika vodom ili antifrizom u praksi se vrlo rijetko koristi. Ukoliko se sprovodi, treba strogo poštovati preporuke proizvođača pneumatika.

Traktori gusjeničari

Gusjenice prenose težinu i obrtni moment na znatno veću površinu nego pneumatici te se tako ostvaruje veća vučna sila, uz manje klizanje i manje pritiske na zemljište. Pošto su gusjenice elastične, ukupna težina traktora prenosi se preko prednjih, zadnjih i oslonih točkova. Na taj način povećava se ukupna oslona površina i do četiri puta u odnosu na traktor točkaš.

Među najsnažnijim traktorima na svijetu polovica gusjeničari

To naravno rezultira i smanjenjem specifičnog pritiska do četiri puta, četiri puta manjim klizanjem i ostvarenjem veće vučne sile. Ostaje pitanje šta se dešava u zemljištu kada traktor gusjeničar okreće na uvratinama parcele.

Sabijenost je uvijek najmanja u proljeće, tako da se dopunskom obradom i kasnjim mjerama njege povećava tokom vegetacijske sezone i svoj maksimum obično dostiže u vrijeme ubiranja usjeva. Nažalost, o ovom problemu farmeri malo razgovaraju, a trebalo bi s obzirom na to kakve negativne posljedice u poljoprivrednoj proizvodnji po prinos ima ovaj proces.