Rusija ove godine pojačava inozemnu prodaju te uljarice i mogla bi povećati isporuku za 70% na godišnjoj razini na više od 1,5 milijuna tona.
U Rusiji je odobrena izvozna carina za soju od 30%, prenosi bloomberg pozivajući se na Interfax newswire i njihov neimenovan izvor. Tarifa koja se odnosi na svu soju čija je cijena viša od 165 eura po toni, stupit će na snagu 1. veljače i trajati do 30. lipnja.
Rade i na suzbijanju naglog rasta cijena osnovnih namirnica poput kruha, brašna, šećera i sunockretovog ulja, na što je ranije ovoga mjeseca upozorio njihov predsjednik Vladimir Putin.
Također, njihova je Vlada predložila porez od 25 eura po toni pšenice od 15. veljače do 30. lipnja iduće godine. Osim toga, potpisala je i sporazum s proizvođačima suncokretovog ulja i šećera o stabilizaciji cijena.
Kada je riječ o soji, Rusija ove godine pojačava inozemnu prodaju te uljarice i mogla bi povećati isporuku za 70% na godišnjoj razini na više od 1,5 milijuna tona. Kina i Bjelorusija njihova su glavna izvozna odredišta.
Istovremeno, na globalnom tržištu soje dolazi do značajnih promjena. Naime, radi transparentnije trgovine neke prehrambene tvrtke, kao i one za stočnu hranu ne žele više koristiti ovu grahoricu uzgojenu na područjima gdje su zbog nje iskrčene šume. Među njima su Tesco, Walmart, Unilever i McDonald's koje su pozvale glavne distributere da prestanu trgovati ovom uljaricom poveznom s krčenjem šuma u brazilskom Cerradu, velikoj savanskoj regiji i vitalnom skladištu ugljika, piše reuters.
Potpisnici izjave o potpori Cerrado Manifesta kojima su se pridružile još 163 tvrtke, u studenom su poslali pismo korporacijama Archer Daniels Midland Co, Bunge Ltd, Louis Dreyfus Company, Cargill Inc, COFCO International i Glencoreu kako bi zaustavili izvoz soje s područja Cerrada nakon 2020. godine. Do sada odgovor nisu dobili.
Inače, Brazil je najveći izvoznik soje, a u spomenutoj regiji se proizvodi oko 60%. Prirodna vegetacija u tom dijelu države igra presudnu ulogu u skladištenju ugljičnog dioksida. Izgaranje fosilnih goriva i uništavanje šuma povećava emisiju ugljika, zagrijava klimu i doprinosi porastu razine mora. Osim toga, prijetnja je i divljim životinjama, ali i biljkama.
Zemljoposjednici u Cerradu su zakonom zaštićeni i mogu iskrčiti do 80% autohtone vegetacije. Podsjećamo, 2 milijuna tona soje proizvedene na ilegalno iskrčenom zemljištu svake godine stigne u zemlje EU.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica