Prema zadnjim procjenama USDA, proizvodnja pšenice u svijetu u 20./21. godini bi trebala biti oko 768.49 miliona tona, što predstavlja porast od 4,17 miliona tona u odnosu na razdoblje 2019./2020.
I dok Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) predviđa smanjenje proizvodnje, snabdjevenosti i upotrebe pšenice u svojoj zemlji za razdoblje 20./21., izgledi za uspjeh ove žitarice u ostalim dijelovima svijeta ipak su drugačiji.
Prema zadnjim procjenama USDA, proizvodnja pšenice u svijetu u 20./21. godini bi trebala biti oko 768.49 miliona tona, što predstavlja porast od 4,17 mil. t u odnosu na razdoblje 2019.-2020.
Među glavnim izvoznicima ove ratarske biljke, osim naravno Rusije, istaknuti će se Argentina, Kanada i Australija, a kako tvrdi USDA, potonja će zabilježiti najveće povećanje proizvodnje koje će iznositi 24 mil. tona, što je za oko 9 mil. t više nego u prethodnom razdoblju.
Što se tiče zemalja članica Europske unije, za njih USDA i nema baš pozitivna očekivanja. Naime, smatraju kako bi proizvodnja mogla pasti na 143 mil. tona, što je za oko 11,8 mil. t manje nego u razdoblju od 2019.-20.
Prema prognozi i svjetska snabdjevenost će se povećati i to na rekordnih 1,064 milijarde tona, što bi značilo da će ovo biti već druga godina za redom da su svjetske zalihe tog žita premašile milijardu tona. Isto tako, napominju kako bi Kina mogla imati više od polovine zaliha pšenice.
Što se tiče same potrošnje, iz USDA tvrde kako bi i ona mogla biti rekordna, a njena procjena je na oko 753,49 mil. tona, što je 4,94 mil. t više od prognoziranog u 2019. godini. Upozoravaju i kako bi se upotreba stočne hrane mogla smanjiti jer se očekuje da će cijene pšenice biti niže od njoj konkurentnog kukuruza.
Prema zadnjim procjenama i vanjskotrgovinska razmjena, kada je riječ o ovoj žitarici, trebala biti jako dobra, pogotovo za izvoz. Kako prognozira USDA, svjetski izvoz pšenice bi trebao iznositi rekordnih 187,98 mil. tona što je 4,58 mil. t više u odnosu na prvu procjenu.
Rusija će ostati i dalje najveća izvoznica s 21 milionom tona, u razdoblju od 2020. do 2021. dok će je u stopu pratiti Argentina, Australija i Kanada. Suprotno tome, predviđa se da će izvoz iz Europske unije opadati, kao rezultat manjih prinosa.
Predviđa se da će i uvoz porasti, prvenstveno zbog povećanja potražnje u Kini, Alžiru, Maroku, Europskoj uniji, Iraku, Uzbekistanu. Takođe, tu je i Turska, koja je dobila odobrenje za bescarinsku kupovinu velikih količina kako bi stabilizovala domaće cijene. Sjeverna Afrika i dalje će ostati najveća uvoznica ove žitarice.
Tagovi
Autorica
