Pšenici ne smetaju trenutni vremenski uslovi - stručnjci su optimistični

Februar je mjesec kada bi ozimi usjevi trebalo da miruju, ali je atipična jesen i zima doprinjela da sjetva bude nešto kasnije i rijetko koji poljoprivrednik je zasijao žito u optimalnom roku. Kako ističe Milutin Đokić iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo (susjedna Srbija, op. ur.), prošle godine sjetva se obavljala od 1. oktobra pa sve do decembra.

Uticaj pravilne obrade zemljišta na visinu prinosa

"Pšenica je u februaru trebala da bude u fazi mirovanja, ali zbog vremenskih prilika tokom jeseni, kako je ko mogao da uđe u parcelu tako je i obavljao sjetvu pa je ona i sada u raznim fazama. Generalno je stanje dobro. Zbog nedostatka snijega bilo je bojazni od golomrazice, ali to nije u tolikoj mjeri ostavilo traga na biljkama. Ono što nije baš uobičajeno za ovaj period je veća pojava bolesti i štetočina", ocjenjuje Đokić.

Svo ozimo žito dobro je niklo

Dobra strana je što je pšenica otporna kao biljna vrsta, dobro podnosi i niske temperature, a prema njegovim riječima, najosjetljiviji period je kada je u fazi klijanja.

"Tokom decembra, januara pa i u februaru bilo je velikih temperaturnih oscilacija, noću minus, tokom dana i do 15 stepeni, ali to nije imalo nekog uticaja na pšenicu. Kada se pogledaju njive, one su popunjene, tako da ne bi trebalo brinuti da ova žitarica neće izdržati date vremenske uslove do kraja zime. To nije slučaj samo sa pšenicom, i ostale ozime strnine, ječam, zob, tritikale, sve su dobro nikle, bez obzira što su kasnije zasijane."

Nedostatak vlage neće toliko ugroziti vegetaciju

Glavni razlog pomjeranja sjetve bilo je sušno vrijeme, a ni kasna jesen pa ni zima nisu bile sa puno padavina. Procjena je da u nekih 40ak centimetara dubine ima vlage.

"Ako se pogleda u nazad nekih desetak godina može se uočiti da na našem području ima dovoljno padavina, ali su neravnomjerno raspoređene tokom godine i obično je kiša padala onda kad nije potrebna biljkama. To je dovelo da od 2012. postoji nagli pad vlažnosti u zemljištu. Pšenica još može dobro proći jer njen korjenov sistem se spušta od 30 do 60 centimetara u dubinu, ali šta da se radi sa kukuruzom čiji se korjen spušta i više od metar u dubinu? Ako u tom sloju nema vlage onda će to biti problem za biljku, a godine su sve sušnije i sušnije", napominje on.

Koji je pravi "recept" proljetne sjetve jarih žitarica?

Prema njegovim riječima, selekcijom se može doći do ratarskih usjeva koji bi bili tolerantniji na manjak vlage, ali bez vode ne može rasti nijedna biljka. Dodaje i da su postojali hibridi koji su imali brže klijanje i ranije zrenje, ali niko to nije sijao.

KAN stavite krajem mjeseca

Tamo gdje preovladavaju kisela zemljišta, uglavnom se preporučuje za prihranu koristiti KAN jer u njemu ima krečnog materijala.

"Urea malo zakišeljava tlo, a onaj ko se odluči za njeno korištenje, sada je neki period kada to treba da se uradi. Mi preporučujemo u više faza, ali da ne bi više puta ulazili u njive i gazili, poljoprivrednici cijelu količinu uglavnom iskoriste odjednom. Što se tiče KAN-a mi preporučujemo oko 70 odsto količine krajem februara, a ostatak početkom aprila." 

Kako pravilno prihraniti strne žitarice?

Kada se koristi KAN, biljka brže usvaja i koristi to đubrivo, a preporuka je i da se prije tretiranja uradi analiza zemljišta N-min metodom i da se utvrdi količina aktivnog azota u zemljištu. Time se određuje i količina đubriva koju treba upotrijebiti.

Na edukacijama nema mladih

Zimski period, po pravilu, treba da bude vrijeme kada je snijeg i kada poljoprivrednici nemaju šta da rade na imanju pa su se godinama u ovom dobu održavala predavanja i upoznavanja proizvođača sa novinama u poljoprivrednoj proizvodnji.

"Poražavajuće je da je danas na tim skupovima prosjek godina oko 65, nema mladih ljudi koji se žele baviti ratarstvom. Došli smo u situaciju da domaćin danas ne može da proda jagnje, da ne govorimo o nekom tovu. Tovilišta su danas prazna", zaključuje stručnjak.