Kako je zima ove godine bila blaga, zabilježen je nešto jači napad bolesti na pojedinim parcelama, posebno na onim mjestima gdje je bilo puno vlage, koja je pogodovala širenju infekcije.
Za visoke i stabilne prinose strnina, zaštita usjeva od korova, biljnih bolesti i štetočina, neophodna je agrotehnička mjera tokom čitave godine.
U uzgoju najveći problem stvaraju korovi pa zbog toga ratari treba pravovremno da odluče o tome kako će ih suzbijati i na koji način, uz poštovanje preporuka stručnjaka. Ukoliko se na vrijeme ne odreaguje, prinosi će biti značajno umanjeni. Kod pšenice i ječma smanjenje ide i do 15%. Ove žitarice najosjetljivje su u fazi bokorenja i tada bi trebalo obratiti najveću pažnju, savjetuju u PSSRS.
Prije same primjene hemijskih sredstava, pregledajte vizuelno usjev kako bi utvrdili koji su korovi prisutni na parceli. Kada odredite vrstu, na osnovu toga izaberite i odgovarajući herbicid, uz poštovanje preporuka struke. Dobro je koristiti kombinaciju preparata za širokolisne i uskolisne korove i ako to uslovi dozvoljavaju, kombinovati ih sa fungicidima i insketicidima.
Pri tom, uvijek je važno imati na umu u kojoj fazi razvoja se nalaze biljke. Takođe, obratiti pažnju i na one usjeve koji dolaze na isto mjesto nakon što se završi vegetacija biljke koja je tretirana. Ovo je posebno važno za povrće, uljanu repicu i lucerku.
Pšenicu i ječam (kao najčešće gajene strnine) napadaju slični prouzrokovači oboljenja žita. To je posebno izraženo sada u ovom periodu, kada je usjev sklopio redove i na taj način su se stvorili uslovi za infekciju jer je i vlaga povećana.
Kako je zima ove godine bila blaga, zabilježen je nešto jači napad bolesti na pojedinim parcelama. Tu su se najviše javile pepelnica i rđa. Pepelnica se prvo javi na donjem lišću da bi se postepeno širila na ostatak biljke. Štete pravi i na listu zastavičaru, gdje su one čak i najveće
U ovom periodu može se javiti i siva pjegavost, mada njeno javljanje može se produžiti i do početka ljeta jer su tada simpotomi najizraženiji. Osim na listu, javljaju se i na rukavcu, stablu i klasu. Manifestuju se kao okrugle, smeđe pjege, sa crnim tačkicama u sredini. Kako bolest napreduje, pjege se šire i spajaju i zahvataju sve veće površine.
Za postizanje visokih prinosa, pored primjenjene agrotehnike, trebalo bi i izvršiti i tretiranje biljaka preparatima za zaštitu protiv prouzrokovača navedenih oboljenja.
To su prije svega, fungicidi na bazi propinazola, triadimefona, propikonazola, karbendazima ili kombinacija epoksikonazola (triazol) i fenpropimorfa ili piraklostrobina. Prilikom njihove primjene, dobro ih je kombinovati sa insekticidima protiv žitne pijavice (leme) i drugih insekata, naročito ako je vrijeme toplo.
Takođe, dobre rezultate daje i primjena regulatora rasta i to u fazi bokorenja pa sve do pojave drugog koljenca. Primjena ovih sredstava omogućava bolju iskorištenost azota, a pri tom ne dolazi do polijeganja usjeva.
Pored navedenih patogena, oboljeva još i od prugavosti ječma, mrke i sive pjegavosti, kao i mrežavosti (ili mrežaste pjegavosti).
Kada je jesen topla, kao što je bila prethodna, u proljeće se obavezno javi pjegavost, koju uzrokuju različite gljivice, a što značajno može umanjiti prinose.
Ono što karakteriše sve navedena oboljenja je to da se javljaju prvo na donjim dijelovima biljke a zatim sa rastom usjeva i oni se šire ka gornjim dijelovima. Navedene zaraze naglo se razvijaju sada u proljeće.
Zato je preprouka primjena fungicida u vrijeme kad se koriste herbicidi u fazi drugog koljenceta, tako da se spriječi širenje oboljenja prema listu zastavičaru. Kako je ječam sklon polijeganju, korisno je i za njega koristiti regulatore rasta.
Sva hemijska sredstva za zaštitu bilja, koristiti uz poštovanje preporuka proizvođača, uz pravilno rukovanje sa ambalažnim otpadom i odlaganjem u skladu sa preporukama na deklaraciji. Pored toga voditi evidenciju o tretiranju usjeva u skladu s važećim propisima.
Tagovi
Autor