Pšenica ni ove godine neće biti zasijana u optimalnom roku jer su oktobarski vremenski uslovi bez kiše doprinjeli da on bude pomjeren. I ratare i stručnjake brine nedostatak vlage u tlu. Ukoliko se ovakvo vrijeme nastavi, preporučuje se redukovana obrada tla.
Sjetva ozimih strnih žita - pšenice, ječma, ovsa i tritikalea još nije počela u punom obimu. "I ove godine sjetva će ratare koštati kao i prošle jer se cijene osnovnog repromaterijala nisu mjenjale. Za nabavku sjemena, đubriva i goriva treba izdvojiti oko 480 do 560 KM po hektaru površine", kaže Svetlana Jerinić, poljoprivredni savjetodavac i dodaje da za razliku od regija gdje se pšenica gaji isključivo iz komercijalnih razloga, u pojedinim područjima predstavlja dobar predusjev, a s obzirom na pretežno stočarska područja, slama se koristi kao prostirka u štalama i oborima.
Prošle godine sjetva se obavljala od početka oktobra pa sve do decembra jer su tako diktirali vremenski uslovi. Ipak, blaga zima pogodovala je ovoj ratarskoj biljci pa je do prvog snijega već bila u fazi kada je mogla podnositi niske temperature.
"Ove sezone ponovo su nepovoljni vremenski uslovi. Ima dosta perioda bez padavina, temperature su relativno visoke i sve to uslovljava da i zemljište bude suho i bez vlage u površinskom sloju, a to otežava obradu. Ono što možemo preporučiti ratarima da, ako se ovakvo vrijeme nastavi, obave redukovanu obradu tla."
Iskustva iz prakse pokazala su da nema nikakve razlike u prinosima kada je u pitanju redukovana obrada u odnosu na standardnu predsjetvenu i duboko oranje.
"Treba uzeti u obzir činjenicu da se pri redukovanoj obradi troši tri do četiri puta manje goriva, nego kada je klasična u pitanju, a na taj način smanjuju se troškovi proizvodnje. Savjet je da se redukovana obrada uradi tanjiranjem i to u više unakrsnih prohoda. Broj tanjiranja zavisiće od tipa tla, ali i kvaliteta i usitnjenosti žetvenih ostataka od prethodnih usjeva", savetuje Jerinićeva.
U proteklih desetak godina uočeno je da padavina ima dovoljno tokom perioda vegetacije, ali da su neravnomjerno raspoređene pa se dešava da kiša pada kada biljci nije potrebna. To je dovelo da od 2012. konstantno opada procenat vlažnosti u zemljištu. Za sada su to prvenstveno površinski slojevi, ali pšenica može dobro proći jer njen korjenov sistem se spušta od 30 do 60 centimetara u dubinu.
Stručnjaci kažu - deklarisano sjeme pšenice najsigurniji izbor za sjetvu
Ono na šta stručnjaci posebno skreću pažnju ratarima je da ne koriste prošlogodišnje sjeme koje je bilo uskladišteno negdje od prethodne žetve. Sve je češća pojava da se zbog smanjenje troškova i nedostatka sredstava, koristi sjeme iz zaliha, ali to sa sobom donosi i opasnost od pojave bolesti.
"Kada se koristi to, uslovno rečeno staro sjeme, povećava se rizik od pojave raznih vrsta bolesti. Ono se može preventivno tretirati fungicidima, ali je savjet struke, da ga poljoprivredni proizvođači ne koriste, kao i da primjenjuju preporučene količine za svaku sjetvu", kaže ovaj stručnjak.
Tagovi
Autorica
Kukuruz zaostaje u porastu dok "vapi" za vodom: Šta kažu stručnjaci?
Žetva pri kraju, cijena pšenice glavna briga: "Ispod 0,40 KM smo u minusu"
Jari usjevi pod pritiskom suše: Štete već vidljive
Prvi otkosi s posavskih njiva - natprosječni rezultati žetve
Damir Senjan
prije 5 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
