Posijao pšenicu u decembru - nije stigao ranije. Čemu može da se nada?

Mladi poljoprivrednik i preduzetnik Aleksandar Jovanović iz Zagorice kod Topole u Srbiji, zajedno sa svojim ocem Mihajlom bavi se ratarenjem. Međutim, što zbog nagomilanih obaveza u svojoj bravarskoj radionici, što zbog nepovoljnih uslova, nije stigao da posije pšenicu u optimalnom roku, pa je taj posao obavio tek drugog decembra.

"Prije mjesec i po dana posijali smo jedan hektar, tada je samo ta parcela bila ocjedita i tu sada pšenica ima sklop 85 posto po cijeloj površini. Tek početkom decembra smo posijali ostalih 3,8 ha, nismo stigli ranije zbog vremenskih prilika jer se 'okišalo'", kaže Jovanović koji je ovom prilikom koristio uskorednu sijačicu i tavansko sjeme.

Drugi smanjuju, on duplira

Kao i u BiH, i na srbijanskim njivama je ove godine posijano manje pšenice, odnosno na 652.000 ha, za čak stotinu hiljada hektara manje nego lani. Na ovaj negativan trend uticali su mnogi faktori, od niže otkupne cijene, već velikih zaliha od prošle godine, do poskupljenja repromaterijala i drugog.

Jovanovići imaju drugačiju logiku. Od 10 ha koliko obrađuju, kukuruz siju na 2,5 ha, suncokret na 4,9, a pšenicu na 2,4 ha. Ove godine duplirali su površine pod hljebnim zrnom.

"Zašto? Najjeftinija obrada, nismo plaćali sjetvu jer imamo našu sijačicu, jeftinija je i zaštita u odnosu na druge kulture", objašnjava mladi zagorički poljoprivrednik.

Sve je u redu ako ima čvor bokorenja

Odlučili se za hljebno zrno ili ne, stručnjaci savjetuju da se sjetva obavi od 5. do 25. oktobra.

Postoji razlog za to. Time dajemo vremena zrnu da obrazuje čvor bokorenja putem kojeg će žitarica da akumulira šećere. Zato postavljamo pitanje, kakva je sudbina Jovanovićeve decembarske pšenice?

"Kasnijom sjetvom ne stigne da formira čvor bokorenja, a on je bitan da ako bude suhomrazica - koja može uništiti vanjske listove, na proljeće će iz njega nići novi listovi. Tada bude pojava da vidimo da je pšenica sva propala, a onda u proljeće sva ozeleni. Međutim, ako bude blaga zima, ništa neće faliti što je posijano drugog decembra. Ali ako bude suhomrazica - teško da će ostvariti neki prinos", logično nam je objasnio stručnjak za ratarstvo Miloš Nikoletić.

Dugogodišnji ogledi pokazuju da se najbolji prinosi ostvaruju sjetvom od 10. do 20. oktobra, te da taj rok treba poštovati uprkos pomjeranju sjetve zbog manjka padavina, dodaje dalje Nikoletić.

Negdje sjetva još traje: Kako će prezimiti ozimi usjevi?

"Staro ratarsko pravilo glasi da je bolje da se pšenica posije u suhu zemlju, nego da čeka zimu. Prije će nići i bolje će iskoristiti kišu, nego onaj koji sije poslije kiše."

Zaključuje poljoprivredni stručnjak da loši vremenski uslovi - loše utiču na pšenicu, ali ako padne snijeg, a stvoren je čvor bokorenja, onda možemo "proljeće da čekamo mirni".