• Plodored
  • 08.11.2020. 09:30

Plodored: Smjena usjeva, pravilna obrada tla i ekonomski benefiti

Osnovni zadatak je da održava i ako treba poveća plodnost, teži povećanju prinosa i da, osim ljudske, obezbjedi dovoljno stočne hrane.

Foto: Bigstock/Aikon
  • 91
  • 7
  • 0

Redoslijed predusjeva određene žitarice jedan je od najvažnijih faktora za uspješnost te proizvodnje. Smjenjivanje tako da se poslije izvjesnog vremena isti usjev vrati na polje, odnosno poštovanje plodoreda, znatno utiče na bolji prinos, kvalitet i pomaže u sprječavanju pojave bolesti i drugih štetočina.

"To je uređen i smišljen plan pravilnog, racionalnog i maksimalnog iskorištavanja vegetacione sredine, prije svega klime i zemljišta. Njime se usklađuje odnos ratarstva i stočarstva i pojedinih gajenih vrsta, zatim sistem obrade, đubrenja i drugi agrotehnički, biološki i ekonomski parametri. Osnovni zadatak je da održava i ako treba poveća plodnost, teži povećanju prinosa i da, osim ljudske, obezbjedi dovoljno stočne hrane", ukazuje profesor sa Poljoprivrednog fakulteta, Dragana Latković.

Nikako vrste iz iste familije jedna na drugu

Iako postoje biljne vrste koje podnose gajenje u monokulturi, to bi, dodaje ona, trebalo izbjegavati. Pšenica se može na taj način uzgajati, ali to je posljednja opcija.

Koje se povrće najbolje slaže u plodoredu?

"Nijedna biljna vrsta, čak ni one iz iste familije ne vole da idu jedna na drugu. Pšenica na ječam, na primjer, nikako ne smije jer se time nagomilavaju oboljenja i zaraze. Prije nje trebalo bi sijati zrnene mahunjače, soju, rane hibride kukuruza, uljanu repicu, a možemo tu govoriti i o ranijem suncokretu. U suštini, sve što, nakon žetve, ostavlja dovoljno vremena do oktobra kako bi se parcela kvalitetno pripremila za sjetvu hljebnog žita, može doći u obzir."

Bar dva prohoda tanjiračama

Međutim, ukoliko su se na oranici nalazili kukuruz ili suncokret, može doći do problema sa žetvenim ostacima. Sušna jesen onemogućava da se oni dobro usitne i unesu u zemlju.

"Ako je suho, nikad ne smijemo to uraditi oranjem nego se ostaci usitnjavaju i ide se sa teškim tanjiračama, bar dva prohoda. Ako je jesen vlažna i ima dovoljno kiše, onda ih lako možemo zaorati i preporuka je da to bude do 25 cm dubine", objašnjava naša sagovornica.

Strnjiku ne paliti, već je zaoravati

Iako je zabranjeno i dalje imamo priliku da u septembru i oktobru na njivama vidimo spaljivanje tih ostataka. Osim što otežava i usporava saobraćaj na obližnjim putevima, time se uništavaju flora i fauna, miševi, krtice, mikroorganizmi i sve potrebno za razvoj pšenice koju sijemo upravo u tim mjesecima.

"Ako se, umjesto spaljivanja, ubace u tlo oni povoljno djeluju. Obogaćuju ga organskim materijalom, vraćaju mu dio hranjiva jer sadrže značajne količine, prije svega, kalija i fosfora. Ti elementi neće odmah biti pristupačni sjemenu koje smo posijali zato što moraju proći proces mineralizacije da bi bili dostupni, ali ako se to kontinuirano radi, pšenica može imati višestruku korist. Sve ovo ima i dodatni značaj jer je, smanjivanjem stočnog fonda i manje stajnjaka dostupno."

Plodoredom sprječite prouzokovače bolesti

Razlozi uvođenja plodoreda su, napominje, biološki, agrotehnički i organizaciono - ekonomski. Prvi je jedan od prioritetnih za smjenu usjeva.

Kako prepoznati i šta uraditi kada se zemljište "umori"?

"Gajenjem jedne ili sličnih žitarica duži niz godina na istoj njivi dolazi do nakupljanja raznih patogena, štetnih organizama i specifičnih korova što svake sezone sve više smanjuje prinos i to je posebno izraženo kod vrsta koje nikako ne trpe monokulturu, poput suncokreta, šećerne repe, lucerke, ječma, paprike i lubenice. U tom slučaju može doći i do umora zemljišta koje, takođe, nastaje i zbog osiromašenja u hranjivima, nakupljanja nematoda, poremećaja biološke ravnoteže u korist štetnih mikroorganizama, nakupljanja izlučevina i toksičnih materija koje negativno djeluju na vlastitu biljku", objašnjava sagovornica Agrokluba.

Uticaj vremenskih uslova i preklapanje ekonomskih učinaka

Agrotehnički razlozi, navodi, podrazumijevaju da se na jednoj parceli smjenjuju vrste koje su više i manje zahtjevne. Plodored omogućava i racionalizaciju sistema obrade i đubrenja.

"Tu mislim na to da se njihov efekat koristi u svim usjevima jedne rotacije preko produženog dejstva ovih mjera."

Karakteristike i prednosti đubrenja stajnjakom

Sa ekonomskog aspekta, smatra da plodored obezbjeđuje stabilnost poljoprivredne organizacije.

"Vremenski uslovi kao i oni za pojavu bolesti u jednoj godini mogu biti loši za jedne i istovremeno manje loši ili dobri za druge gajene vrste. Dakle, u manje povoljnoj godini jedni će donijeti manji profit dok drugi veći pa dolazi do preklapanja ekonomskih učinaka što gazdinstvo čini ekonomski stabilnijim", ukazuje naša sagovornica.

Lakše izvođenje agrotehničkih mjera

U organizacionom smislu, plodored dozvoljava lakše i blagovremeno izvođenje svih agrotehničkih mjera, dodaje ona.

"U monokulturi poljski radovi izvode se istovremeno, te dolazi do nedostatka mašina i radnika u 'špicevima', a sa druge strane do njihovog nepovoljnog iskorištavanja u 'mrtvoj sezoni'. Gajenjem više usjeva ovo se ublažava i širi na duže vremensko razdoblje, odnosno postiže se bolje korištenje postojećeg mašinskog parka i radne snage, uz kvalitetno izvođenje svih operacija", navodi Latković.


Tagovi

Plodored Smjena usjeva Predusjev Biološki razlozi Agrotehnički razlozi Organizaciono-ekonomski razlozi Umor zemljišta


Autorica

Andrijana Glišić

Više [+]

Student žurnalistike i ljubitelj digitalnih medija.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Salatu sam pimirala,kupus cekam jos koji dan.Luk polamo nice a mrkvice jls nema Nadam se da ce ubrzo
#mojepovrće