Koje se povrće najbolje slaže u plodoredu?

Smjena usjeva u bašti ili plodored, u uzgoju povrća ima brojne benefite. Ovakav način gajenja obezbjeđuje prije svega ekonomičnu upotrebu stajnjaka, održava se i podstiče plodnost zemljišta, ravnomjerno je usvajanje hranjiva, ali i značajno je napomenuti i efikasno uništavanje korova i sprječavanje pojave raznih bolesti i štetočina. 

Suprotno plodredu, uzastopno gajenje u monokulturi, iscrpljuje tlo i pojačava napad štetočina i korova, ali i toksina koje luči korjen biljaka. 

Odaberite pravi predusjev

Iz iskustava povrtara koji su na ovakav način gajili povrće, primjetili su i da je prinos značajno smanjen. Razlog za ovo prvo treba tražiti u nepoštovanju pravila plodoreda. Odnosno, svaki usjev mora da promjeni parcelu na kojoj se gajio, istovremeno, svake godine se smjenjuju gajene vrste, prema unaprijed definisanom planu,  savjetuju u PSSRS. 

Tabela 1: Različite vrste povrća različito reaguju na gajenje u monokulturi

Takođe je važno posebnu pažnju posvetiti pravilnom odabiru predusjeva. Ukoliko je on odgovarajući, obezbjediće osjetljivim vrstama normalan rast i razvoj. Kriteriji po kojim odeđujemo dobar predusjev su: pravo vrijeme berbe, da bi se parcela mogla na pravi način pripremiti za sjetvu naredne vrste  i tlo mora imati dobru strukturu, sa potencijalno dovoljnom količinom vode i hranjiva u njemu. 

Obratite pažnju na produženo djelovanje preparata za zaštitu

Kada su ovi uslovi ispunjeni, tada je i mogućnost javljanja korova i ostalih štetočina, svedena na najmanju moguću mjeru. Ipak, obratiti pažnju i na produženo djelovanje preparata koji su se primjenjivali, posebno u slučaju da su na parceli bile ratarske biljke. Povrće je izuzetno osjetljivo na rezidue pojedinih sredstava za zaštitu. 

U pogledu obrade zemljišta i zahtjeva za đubrenjem, tu treba naglasiti značaj razvijenosti korjenovog sistema pojedinih povrtarskih vrsta. Na primjer, za crni luk je dovoljna i plića obrada u odnosu na mrkvu i ostale vrste iz grupe korjenastog povrća. 

Zašto je dobar intenzivni plodored?

Takođe, ponekad imamo zastupljen i intenzivni plodored. To je slučaj kada u toku jedne vegetacijske sezone/godine, na istom tlu uzastopno (nekad čak i istovremeno) uzgajamo više povrtarskih vrsta. Ovakav način gajenja, kada odmah nakon skidanja jednog usjeva, sijemo ili sadimo drugi, omogućava maksimalnu iskorištenost zemljišta. Ovome pogoduje različita dužina vegetacijskog ciklusa kod pojedinog povrća, zatim različiti su i zahtjevi za toplotom, kao i osjetljivost na niže temperature. 

Tabela 2: Dobri i loši predusjevi za pojedino povrće

U pravom povrtarskom plodoredu, povrće zauzima do 80 odsto, a preostali dio od 20% obično se posiju strna žita jer su oni dobri predusjevi i dobri su da razbiju međusobnu konkurenciju među povrćem. 

Prilikom sastavljanja plana koje vrste ulaze u sastav ovog sistema uzgoja, trebalo bi izbjegavati sljedeće greške: 

• zastupljenost usjeva koja imaju velike zahtjeve za vodom (paprika, krastavac);
• nedovoljna zastupljenost dobrih predusjeva;
• odsustvo višegodišnjih leguminoza (lucerka, crvena djetelina);
• mala zastupljenost usjeva koji popravljaju strukturu tla;
• prisustvo usjeva koji imaju zajedničke bolesti.