Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Važnost plodoreda
  • 22.05.2022. 07:30

Plodored je posebno važan u vremenima skupog repromaterijala

Kod nas je veoma česta pojava da se kulture uzgajaju iz godine u godinu na istoj parceli. Najčešće ćemo vidjeti da je to slučaj s kukuruzom ili krompirom. Tako nesvjesno izrabljujemo sjetvenu površinu i nabijamo si troškove

Foto: Maja Celing Celić
  • 113
  • 43
  • 0

Ova godina je pokazala da poštovanje plodoreda ima i te kako veliki uticaj na uzgajane biljne kulture. Svi repromaterijali su poskupjeli, posebno đubriva i zaštitna sredstva. Uvođenjem ove agrotehničke mjere možemo uveliko balansirati kada su u pitanju biljna hraniva i zaštita usjeva.

Plodored predstavlja praksu uzgajanja različitih kultura na istoj parceli kroz niz vegetacijskih sezona. Ona obezbjeđuje poboljšanje zdravlja zemljišta, optimizaciju hranjivih materija kroz sprečavanje njihovog jednostranog iznošenja kada bi se uzgajala uvijek samo jedna biljna vrsta.

Istovremeno, djelujemo i na smanjenje populacije štetnih organizama, prouzrokovača oboljenja i prisustvo korova.

Zemlja je živa

Bez obzira da li se radi o maloj gredici ili ogromnoj parceli, uloga plodoreda je ista. Ovom mjerom možemo trasformisati zemljište od neplodnog komada tla do visokoproduktivne površine, naručito ako kombinujemo uzgajanje pokrovnih i glavnih usjeva.

Svaka biljka predstavlja živi pokrivač koji štiti, ali i djeluje na supstrat. Biljke štite od erozije vjetrom i padavinama, sprečavaju stvaranje pokorice.

Izborom pokrovnih usjeva možemo djelovati na karakteristike i kvalitet zemljišta. Mahunarke će ga obogatiti azotom, žita će ga učiniti rahlijim, potisnuti korove. Također djeluju kao čistači od štetočina i bolesti povrća. Osim toga, ispod pokrovnog usjeva zemljište se odmara.

Gorušica je čistač zemljišta (Foto: V. Stapić)

Možemo ga uporediti s ljudskim organizmom. Kao i nama, i zemlji je potrebna raznovrsna hrana, vježba i odmor. Sjetvom različitih usjeva sprečavamo stalno iznošenje istih hraniva. Svaka biljna vrsta ima svoje specifičnosti. Tako krompir iznosi mnogo kalija, a zob isušuje jer je veliki potrošač vode.

Veoma je važno da stvorimo ravnotežu. Kod nas je veoma česta pojava da se kulture uzgajaju u monokulturi iz godine u godinu na istoj parceli. Najčešće ćemo vidjeti da je to slučaj s kukuruzom ili krompirom. Tako nesvjesno izrabljujemo sjetvenu površinu. Biljke iz zemlje povlače hraniva koja im trebaju i osiromašuju sadržaj minerala i drugih materija. Prinos se polagano smanjuje. Istovremeno, raste broj štetočina i pojava bolesti. Biće nam potrebna finansijska sredstva da kupimo đubriva i sredstva za zaštitu bilja.

Kada uzgajamo krompir stalno na istoj lokaciji veoma brzo će nam krompirova zlatica postati noćna mora, jer ona prezimljava na krompirištu. Kada se pojavi tokom proljeća, ima lako dostupnu hranu i mjesto za polaganje jaja. Trebaće nam sve više i sve jači insekticidi za njihovo suzbijanje.

Prezimljava na krompirištu i odmah ima hranu (Foto: V. Matić)

U baštama, ma kako one bile male, lakše je rotirati usjeve na gredicama i dodavati organske materije, kompost, koji obogaćuju zemljište.

Mijenjajte biljne porodice

Kako bi ispoštovali plodored potrebno je poznavati kojoj biljnoj porodici pripada vrsta koju uzgajate i ne saditi biljke iz te porodice na isto mjesto u sljedeće tri do četiri godine.

Primjer za to je porodica lukova. Na gredici gdje smo uzgajali crveni luk treba izbjegavati sjetvu bijelog, praziluka, ljutike, vlasca sljedeće tri godine i zatim možemo uzgajati neku vrstu iz ove porodice. Paradajz i krompir iz zemlje crpe mnogo kalija, dok korjenaste vrste pored kalija troše i mnogo kalcijuma.

Susjedi u vrtu: Idealno je saditi biljke s plitkim korijenjem pored onih s dubokim

Rotiranjem usjeva izbjećemo sve negativne posljedice jednostranog iscrpljivanja parcele i smanjiti troškove proizvodnje.


Tagovi

Plodored Iscrpljivanje zemljišta Plodnost Rotacija usjeva Cijena repromaterijala Uloga plodoreda


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.