Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stanje pšenice
  • 15.01.2021. 13:30

Padavine za neujednačenost nicanja, a prihrana za siguran prinos žita

Na parcelama se mogu zapaziti razlike u porastu zasijanih žitarica što je posljedica primjene nekvalitetnog sjemena i lošeg startnog đubrenja, kao i vremena kada je obavljena sjetva.

Foto: Gordana Nastić
  • 122
  • 702
  • 0

Pšenica koja je jesenas zasijana nalazi se u dobrom stanju i spremno je dočekala period zimskog mirovanja. U istom stanju nalazi se i ječam. Na parcelama se, međutim, mogu zapaziti razlike u porastu kod ovih žitarica što je posljedica primjene nekvalitetnog sjemena, lošeg startnog đubrenja i vremena kada je obavljena sjetva.

Tokom najtoplijeg dijela novembra registrovana je i pojava leta cikada i lisnih vaši na usjevima zasijanim u optimalnom roku, koji su se nalazili u početnoj fenofazi, a koje na sreću nisu izazavale pojavu viroza na strninama.

Biljke neujednačeno nikle

Strna žita posijana u optimalnom roku, prema riječima Nade Lazović Đoković, savjetodavca za ratarstvo, nalaze se u fazi bokorenja koja će im omogućiti da se u zimskom periodu odupru niskim temperaturama. Ovi usjevi formirali su i dobre sklopove. Za razliku od njih, oni koji su posijani u prvoj polovini novembra imali su najnepovoljnije uslove za razvoj.

U zavisnosti od kvaliteta osnovne obrade zemljišta, predsjetvene pripreme i same sjetve pa obavljenog i valjanja, brže ili sporije gubili su vlagu. Zbog toga nemaju baš idealan sklop, prilično su neujednačeno nikli i nalaze se u fenofazi jednog do tri lista. Očekuje se da nakon posljednjih padavina popune sklopove i nadoknade neujednačenosti u nicanju.

Nakon padavina biljke će popuniti sklopove

Strnine koje su posijane u posljednjoj dekadi novembra, zahvaljujući obilnim padavinama krenule su sa nicanjem i formirale dobre sklopove. Dobro izgleda i ono žito koje je došlo poslije djetelina, grahorica i graškova jer je imalo dovoljan izvor hranjiva zahvaljujući ranijoj pripremi tla i razlaganju njihovih žetvenih ostataka.

Obavezna kvalitetna prihrana

Ističe da je na pojedinim parcelama došlo i do pojave žutila jer nije bilo adekvatne mineralne ishrane i sigurno će njegova pojava iznuriti usjeve i potrošiti im korisne rezerve hrane neophodne za zimu, što će se odraziti i na smanjenje prinosa. Otuda preporučuje proizvođačima da primjene kvalitetniju prihranu (folijarno fosforom i kalijem i nekim mikroelemetima) i eventualno po potrebi uraditi drljanje na proljeće koje ima za cilj adekvatno unošenje azota u tlo i popravku vodno vazdušnog režima.

Koji su uzroci žućenja žitarica i kako oporaviti usjeve?

Startno đubrenje fosforom i kalijem i u manjoj mjeri azotom, ne može zamijeniti ni dupla doza azota na proljeće, smatra ovaj stručnjak, što mnogi ratari zagovaraju u proljećnoj prihrani.

"Nesrazmjerna i neizbalansirana mineralna ishrana, drugim riječima, veća primjena azota u proljeće na ime izostanka jesenjeg đubrenja prouzrokuje probleme u toku vegetacije kao što je osjetljivost na bolest polijeganja i druge stresne situacije", kaže Lazović Đoković.

Unošenje azota obaviti do faze vlatanja

Proizvođači, po njenim riječima, moraju znati da usvajanje azota kod strnih žita počinje već od faze dva lista (ukorjenjavanje), a završava se u formiranju ili u početku nalijevanja zrna. Optimalne količine, blagovremena i izbalansirana N ishrana posebno je važna u periodu formiranja klasa i diferencijaciji klasaka, dakle već kod bokorenja i vlatanja.

Na našim tipovima zemljišta dio azota unosi se u jesen prije osnovne obrade. Ovako unijet makroelement djelimično se koristi u toku jesenjeg perioda vegetacije. Druga polovina unosi se krajem zime, tokom februara i marta u vidu prihranjivanja, pri čemu ovo treba okončati do faze vlatanja.

"Prije svega trebalo bi uraditi analizu N - min metodom na osnovu koje se mogu utvrditi potrebne količine ovog elementa za pravilan rast i razvoj, odnosno zadovoljavajuće prinose."

Previše azota smanjuje otpornost na niske temperature i bolesti

Stručnjaci preporučuju da se prihranjivanje pšenice obavezno uradi u dva navrata. Prvo poslije zimskog mirovanja, a drugo na početku izduživanja stabala (vlatanja). Ako su niske temperature intenzitet metabolizma je nizak što smanjuje usvajanje vode kao i hranjiva. Kod viših temperatura dovodi do produžavanja vegetacije uz nisku produktivnost transpiracije.

Prihranjivanje pšenice azotom - obavezna mjera

"Suviše N podstiče rast nadzemnog dijela, smanjuje se otpornost na niske temperature i bolesti. Biljke su plitko ukorjenjene te kod kasnije pojave suše može biti glavni uzrok smanjenja prinosa. Orijentacione količine đubriva na nekom srednje plodnom tlu bile bi oko 250 do 300 kilograma KAN-a po hektaru", naglašava Lazović Đoković i dodaje da se pravi efekat prihrane postiže kada u roku od sedam dana nakon toga padne oko 10 litara kiše.

Poručuje ratarima da tom prilikom koriste KAN, a ne UREU jer je oko 60 odsto procenata našeg tla fiziološki kiselo. Na neutralim terenima može da se koristi UREA, ali samo u prvoj prihrani. Tada se primjenjuje više od 60 kg/ha čistog azota, a u drugoj da koriste KAN ili neko drugo amonijum nitratno đubrivo.


Tagovi

Stanje pšenice Bokorenje pšenice Cikade Žutilo pšenice Đubrenje Prihrana pšenice


Autorica

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.