Ako je početak klijanja i nicanja praćen sa nižim temperaturama, a pšenica zasijana u kasnim rokovima sjetve, dolazi do usporenog rasta i može doći do propadanja od 10-20%. Šta se preporučuje?
Na otpornost mladih biljaka pšenice na niske temperature vrlo je bitan optimalan rok sjetve i vremenski uslovi koji vladaju u tom periodu. Svako šire područje ima svoj optimalni rok sjetve, a u Lijevče polju taj rok se kreće od 10. do 30. oktobra.
Ako je početak klijanja i nicanja praćen sa nižim temperaturama, a pšenica zasijana u kasnim rokovima sjetve, dolazi do usporenog rasta i može doći do propadanja od 10-20%, pa se preporučuje poljoprivrednim proizvođačima da, u tom slučaju, povećaju normu sjetve za taj procenat. U proljeće se obavezno mjeri sklop nakon prezimljavanja koji utiče na ukupan prinos kao jedan od faktora zajedno sa primjenom agrotehnike i vremenskih uslova koji vladaju u toku vegetacije, savjetuje stručnjak Nenad Erceg iz PSSRS.
Kod rane sjetve mlade biljke izrastu veće, tako izdužene i tanke ulaze u zimu, sklone su polijeganju i propadanju. Kod kasne sjetve mlade biljke su nedovoljno razvijene, male i neotporne su na niske temperature što može izazvati njihovo propadanje što sve utiče na smanjenje ukupnog prinosa.
Uspješno prezimljavanje pšenice zavisi od njenih priprema na niske temperature - kaljenje. Kaljenje se odvija da mlade iznikle biljke postepeno ulaze u period nižih temperatura, gdje se smanjuju procesi u biljkama i postepeno ulaze u fazu mirovanja, a to se odvija na temperaturi od 0 do -5 stepena Celzijusa. Pšenica posijana u optimalnom roku sjetve, dovoljno iznikla do zime koja je prošla proces kalenja može da izdrži golomrazicu od -15 do -20 stepeni. Bilo bi dobro da padne snijeg minimalno debljine 10-15 centimetara da zaštiti mlade biljke od niskih temperatura, izmrzavanja i propadanja. Pod sniježnim pokrivačem biljke pšenice, posijane u optimalnom roku sjetve, dobro razvijene do zime, mogu da podnesu temperature preko - 20 stepeni Celzijusa.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
