'Optimalni' rokovi sjetve već duže ne vrijede, a zašto dolazi do crvenila kukuruza?

Kako su klimatske promjene sve neminovnije i sjetva ratarskih kultura često izlazi iz optimalnih rokova sjetve.

Sjetva kukuruza posljednjih godina zna se obaviti i krajem marta, početkom aprila, ako se vremenski uslovi ustabile, misleći na lokalitete Semberije i Posavine. Iz tog razloga potražnja za sjemenskom robom je nešto ranija nego prije dvadesetak i više godina.

Određene količine hibrida kukuruza većine sjemenskih kuća su počele pristizati čak krajem januara, kada ratari sa većim obradivim površinama već imaju okvirni plan sjetve.

Riječ struke

Zimski period ratarima služi za edukaciju kada se obično održavaju stručna predavanja i prezentacije sjemenskih kuća koje vrše proizvodnju, distribuciju, a često i otkup, tako da okupljanje ovog tipa nije samo da se čuje riječ struke već da se u startu nove proizvodne godine ugovore i određeni poslovi.

Prethodna dva dana kompanija RWA sjeme zajedno sa svojom distribucijskom kućom Božić d.o.o iz Brčkog predstavila je svoju ponudu sjemenske robe hibrida kukuruza, sorte soje i suncokreta za posavske i semberske poljoprivredne proizvođače u Brčkom i Šamcu, te u Novoj Topoli za krajiške.

Osim kompletne prezentacije i ponude, akcenat se stavio na one hibride i sorte koji su se odlično pokazali u našim agroklimatskom području (Gloriet, Persik, Inclusiv) i koji ostvaruju vrhunske prinose, ali su predstavljeni i neki novi hibridi i sorte koji tek trebaju da zažive na našem proizvodnom području.

Najveći problem crvenilo kukuruza

Aleksandar Jurišin predstavnik kompanije RWA sjeme je prezentovao kompletnu ponudu ove kompanije, a poseban akcenat je stavio na ogledna polja hibrida kukuruza Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske gdje su pojedini hibridi ove kuće, naročito novije genetike, kao što su Huxxo i Lampard ostvarili odlične rezultate i zauzeli visoko mjesto u tabeli.

Crvenilo lista kukuruza može umanjiti prinos i zrna i silaže

U prisustvu šezdesetak proizvođača pojedinci su govorili o problemima i nedaćama koje ih prate u proizvodnji. Semberci su iznijeli svoj problem koji traje skoro dvadesetak godina, a odnosi se na crvenilo kukuruza bakterijsko oboljenje koje se javlja u mliječnoj fazi zrenja kukuruza, obično krajem jula, početkom avgusta i gotovo da za ovu pojavu trenutno ne nalaze rješenje.

Razlog toj pojavi je i dvopoljni uzgoj, a često i monokultura. Godinama se na istoj površini uzgaja samo kukuruz ili eventualno pšenica, niko ne primjenjuje ugar i odmaranje pojedinih parcela, a za drugim kulturama ratarskim i industrijskim biljem nemaju potrebu jer su isključivo stočarsko područje.

Trebali bi promijeniti mišljenje i stare navike i poslušati riječ struke jer kako su i sami iznijeli uglavnom u avgustu krenu da crvene donji listovi, a zatim i cijela stabljika, klip postaje gumenast, a zrno neupotrebljivo. Stručnjaci ističu da je u ovom slučaju glavni problem neprimjenjivanje adekvatne plodosmjene, smjenjivanja kultura.

Predsjetvena priprema zemljišta

Proizvođači bi trebali primjeniti bar četvoropoljni sistem uzgoja što znači tek četvrte ili treće godine sijati kukuruz na istoj površini kako bi se izbjegla pojava crvenila kukuruza.

Bajazit Kolić mladi poljoprivredni proizvođač iz Brčkog koji sa ocem Ramizom obrađuje oko 60 ha uglavnom proizvode soju i nešto ječma. Mladi Kolić inače dipl. ing. saobraćaja iznosi da naši proizvođači najviše griješe u predsjetvenoj pripremi zemljišta, a to je osnovni korak za dobru i sigurnu proizvodnju.

Kolići su imali zavidne rezulteta i prošle godine kada su uslovi za soju bilii izrazito nepovoljni.