Crvenilo lista kukuruza može umanjiti prinos i zrna i silaže

Period mliječne zrelosti kukuruza, krajem jula i početkom avgusta, vrijeme je kada se javljaju prvi simptomi crvenila lista. Početne promjene prepoznaju se po pojavi crveno-ljubičaste boje na lišću, djelimično na lisnim rukavcima, komušini, ali i na pojedinim dijelovima stabla.

Karakterističan znak ovog oboljenja, kako navodi Iskra Arapović, viši stručnjak za žitarice i povrtlarstvo PSSRS, je crvenilo glavnog lisnog nerva iznad klipa – što predstavlja i najpouzdaniji pokazatelj prisutnosti bolesti. U narednim fazama, promjena boje postupno se širi i na ostale dijelove biljke.

Biljke brzo venu

Do faze mliječne zrelosti simptomi su u potpunosti neuočljivi, biljke ne zaostaju u porastu, a cvjetanje i oplodnja se odvijaju normalno do pojave prvih simptoma bolesti. Crvenilo kukuruza je bakterijsko oboljenje prouzrokovano fitoplazmom Candidatus Phytoplasma solani koja se putem vektora cikade Reptalus panzeri širi s biljke na biljku. Na istoj parceli se mogu naći biljke sa različitim intenzitetom crvene boje.

"U sušnom periodu i pri visokim temperaturama, a nakon pojave prvih simptoma, biljke brzo venu. Sa sušenjem biljke gube crveni pigment i poprimaju karakterističnu sivu ili crnu boju stabla. Kod zaraženih biljaka zrna su nenalivena i smežurana", pojašnjava Arapović, dodavši da u slučaju nastupanja vlažnijeg i hladnijeg perioda, može doći do privremenog oporavka biljaka i usporavanja procesa uginuća, čak i djelimičnog povlačenja crvenog pigmenta iz lista.

Bolest je ove godine detektovana na području Semberije, gdje već duži niz godina predstavlja problem. "Ako izuzmemo uzak plodored, razlog za to je i manjak padavina, ako se ima u vidu da je početkom avgusta mjeseca na području Semberije palo svega oko 15 l/m² padavina", ističe savjetodavac.

Suzbijanje bolesti

Borba protiv ove bolesti je jednim dijelom bazirana i na tolerantnosti hibrida kukuruza. Pojedini hibridi ispoljavaju pasivnu otpornost prema oboljenju. Naravno, najznačajnije mjere kontrole same bolesti je pravilan plodored, uvoditi tropoljni ili višepoljni plodored, a izbjegavati dvopoljni, naročito strna žita nakon kukuruza u slučaju da je bolest registrirana u tekućoj godini.

Suzbijanje korova po rubnim dijelovima parcela, kanalima i uvratinama, naročito sirka je obavezna mjera jer su ova mjesta prirodni izvor fitoplazme.

"Hemijske mjere suzbijanja vektora nisu pokazale dovoljnu efikasnost pa je nužno vršiti monitoring i ozbiljno se posvetiti primjeni preventivnih mjera. Činjenica je da crvenilo kukuruza ozbiljno može umanjiti prinos od 40%, a prema podacima s terena od 50 do 90%. Ratari se sad u ovom periodu uveliko susreću sa gubicima prilikom skidanja silaže", dodaje Arapović.

Kako proizvođači ne bi prijevremeno donosili zaključke o prisustvu oboljenja, napominje da do pojave crvenog pigmenta može doći i uslijed nedostatka pojedinih makro ili mikroelemenata u zemljištu poput fosfora ili magnezijuma. Biljke kod kojih je odstranjen klip ispoljavaju crvenu boju zbog nemogućnosti odlaganja šećera u sjeme ili uslijed oštećenja stabla iznad klipa od kukuruznog plamenca.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor