Navodnjava kukuruz i nada se prinosu od 12 do 14 tona po hektaru

Kukuruz Dejana Ivanovića iz Moštanice (susjedna Srbija, op.ur.) i na 40°C izgleda kao da raste u idealnim klimatskim uslovima. Ni na jednom struku nema ožegotine, a na zemlji pukotine. To nije moglo ni da se desi jer ga redovno navodnjava sistemom koji funkcioniše po principu kap po kap pa se otuda nada željenom prinosu koji će se po njegovom mišljenju, ako sve bude išlo kako je planirao, kretati od 12 do 14 tona po hektaru.

Na jednom hektaru oko 65.000 zrna

Ivanović koji u svom kraju odavno važi za rekordera u ovoj, ali i u proizvodnji drugih ratarskih i povrtarskih kultura, potrudio se da sjetvu kukuruza iz FAO grupe 600 obavi u optimalnom roku. Pogodovale su mu i vremenske prilike tako da je ovu žitaricu zasijao u zemlji koja je obilovala neophodnom vlagom.

"Sijačicu sam podesio tako da u sjetvi dobijem razmak između biljaka od 22 cm, a to praktično znači da sam na jedan hektar zasijao negdje oko 65.000 zrna. Nisam štedio ni na mineralnom NPK-a đubrivu koji sam u kombinaciji sa azotnim bacio u količini od 250 kilograma po hektaru", kaže za Agroklub ovaj ratar.

Ovako dobre uslove imao je i zahvaljujući tome što je na vrijeme obavio duboko zimsko oranje na dubini od 35 do 40 cm i prevrnuti oranični sloj izložio uticaju vlage, zraka i mraza. Dubokim oranjem omogućio je da se vlaga u toku zimskog perioda nagomilava u tlu, a na proljeće brzo osuši kako bi pravovremeno mogao odraditi pripreme za iduću proizvodnu sezonu.

U tom poslu nije ga omelo ni to što je morao na parceli razbijati plužni đon koji najčešće nastaje sabijanjem zemljišnih čestica uslijed rada teških poljoprivrednih mašina ili upotrebe pluga kojim se ore svake godine na približno istoj dubini. U periodu od dvije do tri nedjelje prije sjetve obavio je finalnu predsetvenu pripremu kako bi obezbjedio optimalne uslove za rast i razvoj kukuruza.

Obrada baštenskog zemljišta: Kako riješiti problem "plužnog đona"

"Ovakvim načinom obrade tla uspio sam dobro pripremiti parcelu za sjetvu, odnosno da bude dovoljno tvrdo i rastresito kako bi svako zasijano zrno moglo da nikne. Na dvije sedmice prije sjetve obavio sam i predsjetveno đubrenje na dubini od osam do deset centimetara NPK-a hranjivom u količini od 250 kilograma po hektaru i KAN-om od 150kg."

Do sada je tri puta navodnjavao

Njegov kukuruz poslije ovako pripremljene zemlje i obavljene sjetve vrlo brzo je nikao, a kad je nastupila suša, ovaj ratar nije dozvolio da biljke pate nego je odmah primjenio trakasto navodnjavanje koje eksploatiše u prosjeku od tri do pet godina uprkos tome što trake glodari nagrizaju u potrazi za pijaćom vodom. Do sada je obavio tri navodnjavanja.

Prvo je odradio mjesec dana poslije nicanja, drugo u fazi pojave metlice, a treće u fenofazi svilanja, a ukoliko se visoke temperature i dalje zadrže, namjerava uraditi i četvrto i to u fazi nalijevanja zrna.

"Zahvaljujući zalijevanju korijen kukuruza otišao je duboko u zemlju odakle izvlači neophodne hranjive materije koje se sada nalaze na dubini ispod 30cm", naglašava Ivanović.

Usjev u odličnom zdravstvenom stanju

Njegova žitarica, prema procjeni savjetodavca za ratarstvo, uz čiju stručnu pomoć redovno ostvaruje visoke prinose, nalazi se u odličnom zdravstvenom stanju. Nema kukuruznog plamenca, klipovi se nalaze u fazi svilanja i zatvoreni su. Iako se na nekim hibridima vide ogoljeni klipovi neće doći do primjene insekticida zato što se radi o sporadičnim slučajevima.

Svjestan da bez ove agrotehničke mjere ne može da dođe do rekordnih prinosa, Ivanović planira da iduće godine takozvano trakasto navodnjavanje zamijeni vodenim topovima zato što sa njima uz manji utrošak energije tokom proizvodne sezone može ostvariti prosječno od tri do šest zalijevanja, sa maksimalnih 20 do 25 litara vode po metru kvadratnom i na taj način spriječi da polen na kukuruzu ostane sterilan.