Leblebija se koristi u ishrani stoke, za zelenišno đubrivo, gastronomiji i narodnoj medicini

Slanutak, leblebija ili naut (Cicer arietinum) pripada porodici mahunarki i od davnina se uzgaja na području Azije i Evrope. Danas najviše raste u Indiji, Australiji i Pakistanu. Odlikuje se izuzetnom nutritivnom vrijednošću. Koristi se u gastronomiji, kao stočna hrana, u narodnoj medicini, kao leguminozna biljka i zelenišno đubrivo.

Ova jednogodišnja biljna vrsta podijeljena je na četiri podvrste: sredozemni, evroazijski, orijentalni i azijski. Stablo naraste do 80cm visine. Mekano je kada je biljka mlada, a vremenom odrveni. Korijen je razgranat i prodire u zemljište u dubinu do jednog metra. Listovi su perasti, cvjetovi bijeli ili ružičasti, a ponekad bijelo-plavi. U mahuni, koja dostiže dužinu do 4 cm, mogu biti jedno ili dva zrna. Boja zrelog zrna može biti žuta, krem, crna, zelena i smeđa. Sadrži oko 60 posto ugljikohidrata, 20 posto proteina, masti, biljna vlakna, vitamine, minerale i druge korisne materije. Najviše ima vitamina B kompleksa, željeza, kalcija i magnezijuma. Na jednoj biljci se formira do 100 mahuna. U zavisnosti od sorte i uslova, od nicanja do cvjetanja prođe od 40 do 80 dana.

Sjetva slanutka

Ova biljna vrsta dobro uspijeva i na slabijim zemljištima, ali treba izbjegavati kisela, teška i zabarena. Smatra se da od mahunarki upravo slanutak najbolje podnosi sušu. Klija i niče na nižim temperaturama, a optimalna je od 8 do 10ºC kada niče za deset dana. Tek iznikle biljke mogu podnijeti kratkotrajni mraz. U kontinentalnom području sije se u martu. Prilikom klijanja upija veliku količinu vode.

U fazi cvjetanja ima najveće potrebe za vodom, ali ne podnosi kišovito vrijeme i visoku vlažnost vazduha. Previše vlage može izazvati propadanje pupoljaka. U toku perioda rasta i razvoja potrebna mu je temperatura oko 20ºC, a u periodu plodonošenja oko 25ºC.

Zemljište za sjetvu slanutka se priprema kao za sjetvu bilo koje jare kulture. Pošto pripada porodici mahunarki, na korijenu se razvijaju azotofiksirajuće bakterije i ne treba ga obilno đubriti azotnim hranivima.

Živo zemljište je ključ dobre plodnosti

Sjetva se obavlja na dubinu od pet do osam centimetara što treba da obezbijedi dovoljno vlage. Međuredni razmak od 50 cm, u redu 5 cm. Kod ovog razmaka potrebno je 70 do 100kg sjemena. Gustina sjetve i količina sjemena mogu biti različiti u zavisnosti od načina uzgajanja i agrotehnike. Međuredni razmak je najčešće 30cm, a u redu 10cm. To daje 330.000 biljaka po hektaru. Veći razmak se koristi kada je obezbijeđeno navodnjavanje ili se uzgaja u području s povoljnim uslovima. U skladu s tim se prilagođava količina sjemena. Njega se obavlja kao i kod ostalih širokorednih kultura (suzbijanje korova, prihranjivanje, zaštita).

Faza zrelosti traje od tri do pet dana. Slanutak ujednačeno dozrijeva. Zrelo zrno u mahuni zvecka, stabljika odrveni, a listovi opadaju. Kada se zakasni sa berbom, mahune nisu sklone pucanju, ali otpadaju s biljke. Zrno koje je namijenjeno skladištenju treba imati od osam do deset posto vlage.

Svestranost slanutka 

U ishrani stoke koristi se kao visokovrijedna proteinska komponenta.

U poljoprivrednoj proizvodnji je veoma cijenjen, jer rano napušta parcelu i ostavlja zemljište obogaćeno azotom. Odličan je i kao biljka za zelenišno đubrivo. Njegova prednost je što se može koristiti za sideraciju na blago alkalnom zemljištu. Zaorava se prije cvjetanja kada biljka sadrži najviše hranjivih materija.

Izuzetna je namirnica u gastronomiji. Koristi se za pripremu slanih i slatkih jela. Zbog velikog sadržaja proteina cijenjen je u vegetarijanskoj i veganskoj kuhinji, jer je odličan kao zamjena za meso i ribu. Od njega se spremaju umaci, namazi, salate, variva, prilozi. Može se kombinovati s mesom i drugim povrćem.

Kuhana zrna se pomiješaju sa začinima i bjelancetom, a zatim ispeku. Ovo je popularna grickalica. Koriste se i kao zamjena za kafu. Mladi listovi se mogu upotrebljavati kao špinat, dok se od klica najviše pripremaju salate. Od mljevenog slanutka pripremaju se kruh, peciva i razna tijesta.

Cijenjen je zbog svoje ljekovitosti. Redovnom konzumacijom smanjuje holesterol u krvi. Nema visok glikemijski indeks i odličan je kao hrana za dijabetičare.