Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mikroorganizmi u zemlji
  • 05.02.2022. 18:00

Živo zemljište je ključ dobre plodnosti

Bakterije, aktinomicete, alge i gljivice živi su mikroorganizmi od vitalne važnosti za plodnost tla

Foto: Depositphoto/pavlo.baliukh
  • 203
  • 55
  • 0

Organizmi koji žive u zemljištu su od velike važnosti za njegovu plodnost. Veliki broj njih je mikroskopskih veličina i pored svojih malih dimenzija imaju ogroman uticaj na zemljište, a neposredno na količinu i kvalitet prinosa gajenih biljaka.

Ono je kvalitetnije što je veći njihov sadržaj. Tretiranje pesticidima, upotreba mineralnih đubriva, teška mehanizacija, zaštitna sredstava smanjuju njihovu brojnost, odnosno plodnost tla. Bez ovih mikroorganizama biljke neće moći da iskoriste hraniva iz njega, a ono bi veoma brzo bilo degradirano i neplodno.

Bakterije, aktinomicete, alge i gljivice su od vitalne važnosti kako za profesionalne tako i za male proizvođače. Na bakterije i aktinomicete otpada skoro 80 posto zemljišnih organizama. U 1g zemlje ima ih nekoliko milijardi.

Bakterije - vrijedni radnici

Korisne bakterije obavljaju mnoge radove u stvaranju plodnosti. One učestvuju u procesima razvijanja organske materije, odnosno humusa. Odgovorne su zdravlje tla i biljaka. Drže pod kontrolom fitopatogene bakterije i druge mikroorganizme, biljkama obezbjeđuju hraniva u pristupačnom obliku, vrše azotofiksaciju, povećavaju otpornost biljaka i razvoj korijena.

Bacillus subtilis je bakterija koja živi u zemlji, kolonizira korijen biljaka i doprinosi kontroli fitopatogena. Značajna je po tome što aktivira njihov imunitet odbrambene procese. Tako doprinosi smanjenju pojava biljnih oboljenja.

Bakterije osnažuju biljke (Foto: M.C.Celić)

Na bazi ove bakterije stvoreni su brojni preparati koji se koriste u zaštiti biljaka, jer je u stanju da stvori preko 70 raznih antibiotika, a neki od njih su ključni u zaštiti od fitopatogena. Njezini različiti sojevi djeluju u različitim uslovima, imaju drugačije efekte u zaštiti biljaka.

Izuzetno su korisni i brojni pripadnici iz roda Pseudonomas. Stvaraju antibiotike, baktericide, stimulatore rasta, regulišu prisustvo fitopatogenih organizama u zoni korijena.

Prisutne su i brojne druge koje donose niz dobrobiti za uzgajane biljke, a na njihovoj su bazi stvoreni brojni preparati koji se koriste za poboljšanje i đubrenje tla i biljaka, kao zaštitna sredstva ili biostimulatori.

Pripravak bogat azotofiksirajućim bakterijama

Biođubrivo na bazi bakterija azotofiksatora možete napraviti sami. Na 1kg zemlje dodaje se čaša vode. Najbolje je da zemlja ispunjava 1/3 posude. Zagrijava se oko 15 minuta na parnoj kupelji. Na taj način se uništava patogena mikroflora. S korijena pet do šest najsnažnijih biljaka mahunarki (samo jedne vrste, vi ćete odlučiti šta vam treba) uzmite kvržice koje trebaju biti bijele ili ružičaste (zelene nisu efikasne). One se operu ohlađenom prokuhanom vodom, a zatim se osuše i samelju u drvenom avanu.

U međuvremenu uzmite 50g zrna određene mahunarke, prelijte s dvije šolje vode i kuhajte 15minuta. Ta tečnost se odlije i koristi tako da se, kada je hladna, preliju samljevene kvržice. Treba napomenuti da kvržice i voda moraju biti od iste vrste.

Kvržice rastvorene u vodi se pomiješaju sa zemljom koju smo obradili zagrijavanjem. Sve dobro izmiješati, prekriti krpom i ostaviti na toplo i tamno mjesto sedmicu dana. Poslije toga imaćete spreman pripravak bogat azotofiksirajućim bakterijama kojega možete koristiti za tretiranje sjemena vrste od koje ste uzeli kvržice i vodu poslije kuhanja, ali i za tretiranje tla gdje će ta vrsta rasti. Ne miješajte vrste, jer bakterije neće djelovati. 

Aktinomicete - mali pomagači

Razgradnju materija i fiksaciju azota obavljaju, između ostalih organizama, aktinomicete i na njih otpada 40 posto zemljišnih mikroorganizama. One su veoma značajne za razgradnju organske materije, odnosno jedinjenja koja ne mogu razgraditi drugi organizmi. Zaslužne su za razgradnju dlaka, čekinja, celuloze, hitina.

Spadaju u grupu gram pozitivnih bakterija i "daju miris šumske zemlje" ili zdrave zemlje. Najviše ih ima u rizosferi, zoni korijena. Zbog toga se još nazivaju rizobakterije. Potiču rast biljka (sintetišu regulatore rasta), dostupnost hranjivih materija, inhibiraju rast patogena.

Tlo je kvalitetnije što je veći sadržaj živih organizama (Foto: M.Popić)

U 1g zemljišta može biti do 100 miliona aktinomiceta, a s povećanjem pH reakcije povećava se i njihova brojnost. Odgovaraju im tla bogata organskim materijama, jer ih razgrađuju i tako čine hraniva pristupačnim biljkama. Pomažu kod održavanja prirodne ravnoteže tla. Stvaraju antibiotike koji kontrolišu brojnost štetnih organizama. Direktno su povezane s produktivnošću i kvalitetom usjeva.

Razna istraživanja su pokazala da u zemljištima koja su bogata aktinomiceta nalazimo veći sadržaj minerala (azota, kalcijuma, fosfora, kalijuma, magnezijuma, cinka, bakra), ukupnih fenola i organskih materija.

Zahvaljujući njihovoj aktivnosti azot postaje mnogo dostupniji biljkama, a njegov metabolizam u tkivima biljaka je mnogo brži. To rezultira boljim vegetativnim prirastom. Bolja ishrana će u konačnici doprinijeti većem i kvalitetnijem urodu.


Tagovi

Bakterije Aktinomicete Plodnost zemljišta Azotofiksacija Plodnost tla


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

18

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 11

Katastrofu, propast ćemo! 61,1%

Glasova: 5

Prosperitet, bit će nam bolje 27,8%

Glasova: 1

Sve će biti isto 5,6%

Glasova: 1

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 5,6%

Pregled ankete

Pregled ankete