Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu

Nakon ekstremno visokih temperatura kukuruz je na dijelu polja ušao u generativnu fazu razvoja, odnosno razdoblje u kojem se formira budući prinos. Upravo će sljedeći dani odlučiti hoće li oplodnja biti uspješna ili će toplotni val ostaviti posljedice na broj zrna u klipu.

Ulazak biljke u ovu fazu istovremeno je dobra i loša vijest, kaže prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

"Dobra je vijest što je kukuruz ušao u generativnu fazu razvoja, ali je loša što se to dogodilo upravo tokom razdoblja vrlo visokih temperatura. Sljedećih nekoliko dana bit će presudni za oplodnju", kaže.

Objašnjava kako pelud koji oslobađa metlica mora pasti na svilu, odnosno izdužene tučke ženskog cvata, i kroz svaku nit doći do zametka budućeg zrna. "Ako se taj proces odvije uredno, svaki cvjetić na klipu može razviti jedno zrno kukuruza", dodaje.

Uvijeni listovi znak su borbe protiv vrućine

Na pokusnoj parceli koju smo posjetili već su vidljivi prvi znakovi uspješne oplodnje. "Na ovom klipu već se mogu vidjeti formirana zrna. Uprkos visokim temperaturama oplodnja je bila prilično ujednačena i na ovom usjevu ne očekujemo značajnije štete od toplotnog vala proteklih dana", pokazuje profesor.

No upozorava kako neće svi usjevi imati jednako dobar ishod. "Ako se temperature više od 30 stepeni pojave upravo u trenutku kada svila izlazi iz klipa, ona se može sparušiti prije nego što pelud obavi oplodnju. Tada dio cvjetića ostaje neoplođen i na tim mjestima zrna se neće razviti", upozorava.

Na parceli se jasno vidi još jedan simptom visokih temperatura, riječ je o uvijenim listovima. "Kada kukuruz ovako smota listove, pokušava smanjiti isparavanje vode. Time smanjuje gubitak vlage i ublažava toplinski stres. Ako ovakve temperature ne potraju dugo, biljka se može oporaviti bez većih posljedica", ističe naš sagovornik.

Dodaje kako bi osvježenje i eventualne padavine stigli u pravom trenutku za dio usjeva koji tek ulazi u cvatnju.

Kasniji hibridi mogli bi imati više problema

Najveće posljedice toplotnog vala, smatra profesor, tek bi se mogle vidjeti na kasnijim hibridima kukuruza. "Ovaj usjev pripada FAO grupi 350 do 400 i već je ušao u generativnu fazu. Kasnije FAO grupe tek ulaze u cvatnju pa postoji veća mogućnost da će upravo one pretrpjeti štete zbog visokih temperatura i suše", dodaje.

Ističe kako je sreća što najveći dio proizvođača posljednjih godina sije upravo hibride FAO grupa 300 i 400. "Oni se u našim proizvodnim uvjetima pokazuju prilagođenijima jer ranije ulaze u fazu oplodnje i češće izbjegavaju najjače ljetne vrućine", pojašnjava.

Klimatske promjene postaju najveći izazov

Stipešević podsjeća kako su se uvjeti proizvodnje posljednjih godina značajno promijenili. "Najveći problem više nisu bolesti ili štetočine, nego suša i ekstremno visoke temperature tokom cvatnje. Ako se pelud isuši ili se svila prerano osuši, oplodnja neće biti potpuna, klip ostaje slabo ispunjen, a biljka kasnije nema dovoljno energije za nalijevanje zrna", pojasnio je.

Dodaje kako kukuruz u optimalnim uvjetima, uz dovoljno vode i pravilnu gnojidbu, može ostvarivati prinose veće od 25 tona po hektaru kakvi su zabilježeni u Americi, dok u uvjetima suhog ratarenja prinos lako padne na svega pet do šest tona po hektaru, što je često ispod granice isplativosti proizvodnje.

"Navodnjavanje više ne bi smjelo biti odgovornost samo pojedinog proizvođača. To mora postati jedan od nacionalnih prioriteta", istaknuo je.

Tokom cvatnje važan je cink

Na pokusnoj parceli profesor je pokazao dobro razvijen korijenov sistem.

"Ovaj kukuruz imao je dovoljno vlage tokom razvoja pa je razvio korijen dubok 35 do 40 centimetara. Takav korijen biljku može snabdijevati vodom i hranivima čak i ako neko vrijeme izostanu padavine", ističe.

Procjenjuje da bi ovakav usjev, uz uspješnu oplodnju, mogao ostvariti prinos od 12 do 13 tona po hektaru.

Veliku ulogu u ostvarivanju visokih prinosa ima pravodobna prihrana. "Ko je prije zatvaranja sklopa uspio unijeti između 50 i 100 kilograma čistog azota po hektaru, napravio je važan posao za ostvarenje visokog prinosa", napominje.

Kako mehanizacija nakon zatvaranja sklopa više ne može ulaziti u usjev, sve veću ulogu imat će dronovi. "Ako biljci tokom ljeta nedostaje cink ili neki drugi mikroelement, više ga ne možemo unijeti preko tla, ali ga možemo vrlo učinkovito primijeniti folijarno pomoću dronova", dodaje.

Posebno naglašava važnost cinka tokom cvatnje jer učestvuje u procesima koji omogućuju pravilnu oplodnju i razvoj generativnih organa.

Osim suše, proizvođačima prijete i sve češća olujna nevremena. "Ako grad ošteti metlicu ili klip tokom cvatnje, posljedice za prinos mogu biti vrlo velike."

Suncokret u dobroj kondiciji: Pred njim je presudna faza koja određuje prinos

Sama oštećenja listova ne moraju nužno značiti katastrofu. "Čak i kada biljka izgubi oko polovine lisne mase, još uvijek može ostvariti vrlo visok prinos. Problem je što oštećeni listovi postaju ulazno mjesto za brojne bolesti", istaknuo je.

Zbog sve češćih vremenskih ekstrema proizvođačima savjetuje da razmisle o osiguranju usjeva. "Jedno nevrijeme može u nekoliko minuta uništiti cijelu proizvodnju. Osiguranje možda neće nadoknaditi sve gubitke, ali ih može značajno ublažiti", zaključuje.