Kombajni ulaze u ječam, narednog mjeseca i u pšenicu: Kakve cijene ratari očekuju?

Pred početak ovogodišnje žetve strnih žita u Semberiji, poljoprivrednici upozoravaju da bi domaća proizvodnja mogla doživjeti novi udar ukoliko otkupne cijene ne budu pratile rast troškova proizvodnje. Kombajni bi naredne sedmice trebali ući u ječmove, a početkom jula i u pšenicu.

U najvećoj bh. žitnici, strna su zasijana na oko 24.000 hektara, od čega je 18.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak otpada na ječam i tritikale, kaže predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH i Udruženja poljoprivrednika "Sela Semberije i Majevice", Savo Bakajlić.

"Za oko sedam dana kombajni će ući u ječmove. Riječ je o ranim sortama, dvorednim i četverorednim ječmovima. Očekujemo prosječan prinos oko četiri tone po hektaru, jer je bilo problema sa jakim mrazevima u vrijeme cvjetanja, pa ima dosta praznog zrna. Ipak, prinosi bi trebalo da budu između četiri i pet tona", rekao je Bakajlić.

Cijena ne bi smjela ići ispod 0,50 KM/kg

Kada je riječ o pšenici, žetva bi, prema njegovim riječima, mogla početi za 20 do 30 dana. "Usjevi su trenutno u jako dobrom stanju. Faza cvjetanja je završena i počinje nalijevanje zrna. Očekujemo prinose na nivou prošlogodišnjih", naveo je.

Ističe da su troškovi proizvodnje porasli za oko deset posto u odnosu na prošlu sezonu. Proizvodnja po hektaru košta oko 2.500 KM, zavisno od toga koliko se plaća zakup zamljišta. Prema njegovim riječima, realna otkupna cijena pšenice ne bi smjela biti ispod 0,50 do 0,60 KM po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta.

Podsjeća da su rasle cijene goriva i đubriva te da ratari masovno ulažu i u mehanizaciju jer više nema radne snage na selu.

"Govore nam da je pšenica berzanska roba, ali je li berzanska roba i NPK đubrivo koje je bilo 150-160 maraka? Urea je danas između 130 i 150 maraka. Mi smo sve obaveze ispoštovali, ulagali i zaduživali se", kazao je.

Džak pšenice za 10 kifli

Smatra da bi vlast morala aktivnije reagovati kroz robne rezerve i regulisanje tržišta, odnosno da bi trebali usloviti nakupce i prerađivački sektor da moraju otkupiti dio domaće proizvodnje ako žele da uvoze. Sve ostalo je, ističe, prazna priča.

"Ali sada će opet reći da pšenica ne valja i uvest će je iz Ukrajine. Mi smo spremni dati pšenicu i jeftinije, ali onda neka hljeb košta jednu marku. Ja treba dijete danas da spremim u školu i da spremim džak pšenice da kupi 10 kifli", rekao je Bakajlić.

Udri konja koji vuče

Situacija u poljoprivredi, ocjenjuje, daleko je od stabilne, posebno u mljekarskom sektoru, gdje proizvođači, rade ispod svake ekonomske računice.

"Trenutno je najgora situacija u mljekarstvu. Cijena mlijeka otišla je u bescjenje i ljudi prodaju stočni fond. U Semberiji se mnogo domaćinstava već riješilo stoke. Desit će se da ostanemo bez hrane u Bosni i Hercegovini. Domaću proizvodnju niko nije zaštitio i ljudi su prepušteni sami sebi", upozorio je Bakajlić.

Više od 100 ih došlo na sastanak: Krajiški farmeri zauzeli jedinstven stav prema mljekarama

Podsjeća da proizvođači ulažu ogromna sredstva kako bi osigurali hranu za stoku, dok finalni proizvod prodaju po cijenama koje, kako kaže, ne pokrivaju ni osnovne troškove.

"Ljudi se bore da prikupe što više hrane kako bi prehranili stoku, a na kraju je bolje da im to propadne nego da mlijeko daju u bescjenje. Cijena je pala ispod 70 feninga i to je katastrofa", rekao je.

Na kraju ističe da su upravo proizvođači oni koji najviše nose teret krize.

"Kod nas na selu postoji poslovica ‘udri konja koji vuče’, jer onaj koji ne vuče samo se šlepa čitav život. Takva je situacija i kod nas – država udara one koji najviše rade", zaključio je.