Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kalkulacija troškova
  • 08.10.2022. 09:00

Koliko košta sjetva jednog hektara pšenice u BiH?

Obrada zemljišta, oranje, tanjiranje i sjetva, te đubrivo i sjeme su neminovni troškovi, bez njih nema proizvodnje. 

Foto: Depositphotos/fotokostic/S. Mujić
  • 1.449
  • 177
  • 0

Rekordno skupu proljetnu sjetvu, prema trenutnim kalkulacijama, nadmašit će jesenja. Iako mnogi proizvođači kako robu tako i usluge uzimaju na zajam, a tek rijetki plaćaju gotovinom, činjenica je da se sve mora isplatiti prije subvencija, jer je za sami zahtjev za poticaje potrebno dostaviti fiskalni račun. 

No, koliko će to ratari ove jeseni morati izdvojiti za sjetvu jednog hektara pšenice?

Troškovi po hektaru

Realnu kalkulaciju sjetve jednog hektara pšenice za Agroklub je izračunao profesor dr Hamdija Čivić, redovni profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za oblast pedologija, agrohemija i melioracije, te bivši direktor Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH. 

Obrada zemljišta, oranje, tanjiranje i sjetva, te đubrivo i sjeme su neminovni troškovi, bez njih nema proizvodnje. 

Obrada tla je najskuplja, ali neizbježna (Foto: Depositphotos/fotokostic)

"Oranje jednog hektara zemljišta je oko 350 KM, tanjiranje isto toliko, a sjetva 200 do 250 maraka, tako da sama obrada košta između 900 i 950 KM", kaže Čivić. 

Pojašnjava kako je ovdje riječ o prosječnim cijenama za onog ko nema svoju mehanizaciju i ko bi plaćao ove usluge. Za poljoprivrednike koji imaju traktore i priključke, računajući amortizaciju i gorivo, ovi troškovi su upola manji, dakle 450 do 500 maraka maksimalno

"Nijedan od ovih radova se ne može izbjeći. Oranje je obavezno, kao i tanjiranje, odnosno površinska obrada da se usitni zemljište, jer sjeme pšenice je relativno sitno i mora da se pokrije, sijačica mora da ide ravnomjerno na istu dubinu. To su uslovi da bi imao pšenicu", dodaje profesor. 

Za jedan hektar potrebno je oko 400 kg NPK đubriva

Kada je riječ o mineralnom gnojivu, odnosno NPK, za jedan hektar potrebno je oko 400 kilograma, što prema standardnim, trenutnim, cijenama na tržištu košta oko 640 KM. Đubrenje se ne može izbjeći, jer će u tom slučaju prinosi biti upola manji od realnih, a onda se proizvodnja ne isplati. 

Produžen rok: Podrška za nabavku đubriva i sistema za navodnjavanje i zasjenjivanje

"Za ovu površinu, bit će potrebno 250 kg sjemena pšenice, a cijena jednog kilograma je oko 1,50 KM, dakle 357 KM/ha", navodi dalje troškove. Na proljeće treba računati i na prihranu KAN-om, "otprilike 200 do 250 kg/ha, po trenutnoj cijeni kilogram je 1,60 KM,  znači ukupno iznosi oko 400 KM/ha". 

Mjere zaštite usjeva pšenice na ovoj površini iznose od 100 do 150 KM. Ovdje se jedino može nešto ušparati, jer nema uvijek potrebe za zaštitom, "to je u slučaju ako se javi bolest, mada u našim usjevima su to rijetke pojave".

U tabeli su prikazani troškovi sjetve na 1 ha pšenice za one koji nemaju vlastitu mehanizaciju:

Oranje

350 KM

Taniranje

350 KM

Sjetva 

250 KM

Mineralno gnojivo (400 kg/ha NPK)

640 KM

Sjeme pšenice (250 kg/ha)

357 KM

Prihrana (200 do 250 kg/ha KAN)

400 KM

Mjere zaštite

150 KM

Ukupno  2.497 KM

Dakle, računajući sve troškove (obrade, đubrenja, sjemena, prihrane i zaštite), proizvodnja jednog hektara pšenice trenutno košta oko 2.500 KM. 

Sjeme je važno

U savremenim sistemima uzgoja ne preporučuje se samostalno ostavljanje sjemena iz više razloga, a prvi je, kako navodi profesor, da se sjemenska pšenica proizvodi na specijalnim institutima koji rade na selekciji kako bi dobili vrhunska sjemena, koja mogu dati osam do devet tona po hektaru ukoliko se ispoštuju svi uslovi proizvodnje. 

"Ako ostavite svoju pšenicu, to više nije isto, ona ne može dati ni upola toliko prinosa, a čak je i to upitno. Osim toga postoji potencijalna opasnost da je ona zaražena i ako se takva zasije, ona će u modifikaciji razviti bolest", naglašava Čivić. 

Kokoši ranije liježu: Do kada će trajati Miholjsko ljeto?

To se čak ne isplati ni za mala gazdinstva koji siju za lične potrebe do dunum – dva, jer je najveći trošak, pored gnojiva, obrada koja se mora uraditi kakvu god pšenicu sijali, tako da već u startu imate veliki trošak. 

Kada je riječ o rješenjima za proizvođače u ovakvim cjenovnim uslovima, kada su u pitanju strateške kulture, profesor ističe da je to pomoć države poljoprivrednicima kroz subvencije. Realni problem s kojim se poljoprivrednici suočavaju je što poticaji dolaze kasnije, a oni moraju novac imati sada. 


Tagovi

Sjetva pšenice Jesenja sjetva Troškovi sjetve Kalkulacija troškova Hektar pšenice Hamdija Čivić


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.