Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Skuplja sjemena
  • 30.09.2022. 09:00

Jesenja sjetva pšenice mogla bi oboriti sve rekorde cijena

Za predstojeću sjetvu pšenice, ratari će morati izdvojiti veća sredstva. No, veći su i poticaji, ali ih treba dočekati.

Foto: Depositphotos/hopsalka
  • 234
  • 76
  • 0

Lanjsku sjetvu pšenice, poljoprivrednici su ocijenili najskupljom u historiji BiH, no, ovogodišnja jesenja sjetva, nadmašit će te rekorde. Kako su Agroklubu potvrdili poljoprivredni proizvođači, ali i distributeri, cijena sjemena je porasla za više od 50 posto. Tome treba dodati i još uvijek visoke cijene đubriva i goriva. 

Distributeri su smanjili planove nabavke, kaže Aleksandar Golić, vlasnik kompanije Golić trade, lidera na bh. tržištu kada je riječ o uvozu i distribuciji sjemenske robe. Sjemensku pšenicu uvoze iz Hrvatske i Srbije. 

"Dobavljači su prema nama skratili rokove plaćanja, sve je puno skuplje, a i svi mi imamo limite. Ako smo prošle godine za 100.000 eura mogli uzeti 300 tona sjemenske pšenice, ove možemo 150 t. Tako je i proizvođačima porasla ulazna cijena repromaterijala", kaže Golić.

Niko više ne vrši otkup domaće pšenice (Foto: Foto: Đorđe Lalić)

S nabavkom, dodaje, nema problema, moguća su "manja kašnjenja jer je kampanjski posao", pa se stvori gužva, ali to je, navodi, već pitanje doradnog centra koga će staviti u prioritet kao tržište. Kada je riječ o prodaji, Golić kaže kako se jednim dijelom bave ugovorenom proizvodnjom, odnosno kooperantima daju na odloženo plaćanje i agrorok. 

Za ovogodišnju sjetvu pšenice, ratari u Republici Srpskoj, kako je najavljeno, dobit će poticaje od 500 KM po hektaru. Međutim, da bi obavili sjetvu, za novac se ipak moraju snaći ranije. 

"Da bi ostvarili pravo na poticaj moraju imati dokaz o uplati dobavljačima, za sjemensku robu. Mislim da bi tu trebalo nešto da se koriguje da oni nemaju obavezu da bude plaćeno", dodaje naš sagovornik.  

Udruženja će tražiti pomoć

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, Stojan Marinković, navodi kako su poskupljenja u samom startu, nešto što seljake dovodi u dilemu da li uopće ući u sjetvu. Prema njegovim riječima svi inputi su skuplji od 50 do 70 posto. 

Napominje i kako će agrarni budžet RS, za narednu godinu iznositi 180 miliona KM te da će udruženja dati određene prijedloge da se regresira mineralno đubrivo i sjeme, te poveća regres na gorivo, kako bi na neki način uspjeli kompenzirati visoke cijene.

Seljaci se sami moraju snaći kako u sjetvu (Foto:  Depositphotos/Ivanov)

"Jasno je da to treba dočekati, a da sada treba ući u sjetvu, do poljoprivrednika je da sami odluče i da se snađu kako do sjemena, đubriva, goriva, ali se nadam da ćemo ipak imati razumijevanje ministarstva i da ćemo uspjeti da zasijemo adekvatne površine da obezbijedimo količine potrebne za nas", navodi Marinković.

Evropa i svijet nalaze se u velikoj krizi i pitanje je, kako ističe, koliko će se zemlje odreći prehrambene sigurnosti vlastitog stanovništva da bi nešto izvezle. Proizvodnja hrane dobila je na značaju, kaže, ocijenivši kako je "Evropa pala na ispitu solidarnosti kada je na početku pandemije korona virusa zatvorila granice". 

Cijene žitarica: Šta je donijela nova sedmica?

"Moramo shvatiti da je naše samo ono s čime raspolažemo, a kad je riječ o uvozu ne možemo utjecati na količine ni na cijene. Vlastita proizvodnja za nas je jedina šansa", dodaje. 

Skladišta puna pšenice

Treba napomenuti da su velike količine ovogodišnjeg roda pšenice ostale u skladištima ratara, jer je otkup zaustavljen. Niko više ne kupuje domaću pšenicu. Podsjetimo, velika polemika vodila se oko otkupne cijene. 

"Sada su se svi okrenuli na uvoz pšenice jer mlinari imaju svoje interese i jasno je da je to ostavilo traga na domaće proizvođače Poljoprivrednici su imali očekivanja da će cijena biti viša, međutim, došlo je do poremećaja, izvoza iz Ukrajine, ne smijemo zaboraviti da je pšenica berzanska roba i da mi kao jako mali proizvođači u odnosu na svjetske količine, nismo ti koji odlučuju o cijeni i nećemo nikada ni moći", kaže Marinković. 

Šta će biti s domaćom pšenicom - stao otkup

Cijena je bila isforsirana, komentira Golić, navodeći da se otkup više ne vrši jer se nam kome prodati. "To će biti jedan od velikih problema i u jesenjoj sjetvi, jer nema svježih para", naglašava, zaključivši da "nažalost ni sami potrošači ne cijene dovoljno domaću robu". 

Istog je mišljenja i Marinković koji dodaje da u se ovakvoj konstalaciji odnosa, kakva je u BiH, proizvođači ne mogu nositi s konkurencijom. Iz tog razloga će, kaže, domaća pšenica, koja je izvrsnog kvaliteta, završiti kao stočna hrana ili još gore ostati u skladištima izložena žišku i drugim faktorima, a seljaci ne mogu da ostvare novac koji im prije svega treba za nove sjetve. 


Tagovi

Sjemenska pšenica Jesenja sjetva Ozime kulture Cijene pšenice Aleksandar Golić Stojan Marinković Golić trade Poljoprivrednici Ratari


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.