Kako poljoprivrednici mogu naplatiti štetu koju pričini lovostajem zaštićena divljač?

Nakon sjemena kukuruza, na udaru divljih svinja našali su se i usjevi pšenice. Slučaj je zabilježen na imanju farmera Milana Gončina iz Gradiške. Prve tragove je primijetio jučer, 31. maja, a tokom našeg razgovora navodi kako se sprema za noćnu stražu u njivi.

"Još nije načinjena prevelika šteta. Morat ću čuvati usjeve noću, lovci trenutno ne mogu pomoći jer je lovostaj na divlje svinje", kaže Gončin.

Pšenicu je zasijao na pet hektara. Koristi je za ishranu krava na svojoj farmi. Inače se bavi proizvodnjom mlijeka. Na pitanje koje metode zaštite će primijeniti, budući da nije jednostavno naći se oči u oči sa ovom divljom zvijeri, kaže da će puštati muziku jer ih to plaši. 

Lovostaj na divlje svinje, odnosno krmače i mlade, traje od 1. marta do 1. jula, kaže glavni lovovođa LD "Srndać" Kakanj, Mustafa Trako. Lovačka društva, kako navodi, hrane divljač, ali su životinje u pokretu i nađu nezaštićene usjeve.

"Svaki vlasnik je parcelu dužan obezbijediti adekvatnom ogradom ili električnim pastirom. Ko to uradi nema štete, a ako se šteta i desi platit će je lovačka društva", kaže Trako.

Potvrđene presude

Prema riječima advokata Željka Bubića, koji je uspješno zastupao proizvođače u slučajevima kada je crni medvjed uništio voćnjak i košnice, šteta koju prouzrokuje divljač poljoprivrednicima mora biti nadoknađena. To je, kako navodi, već potvrđeno u presudama prethodnih slučajeva koje je vodio.

"Država ili lovačka udruženja ni na koji način ne mogu izbjegavati nadoknadu štete koja je nesporno nastala. Po mom mišljenju ne mogu se lovačka društva pozivati na zabranu lova kao osnov za izbjegavanje odgovornosti prema proizvođačima. Država je vrlo jasno definisala zakonom, ko i na koji način te u kojim procentima snosi odgovornost", naglasio je advokat Bubić.

Prema Zakonu o lovstvu Republike Srpske za štetu koju pričini lovostajem zaštićena divljač, naknadu pričinjene štete plaća korisnik lovišta.

"Izuzetno, za štetu koju učini medvjed naknadu plaća RS iz budžeta u visini od 45%, opština u visini od 25% i korisnik lovišta u visini od 30% procjene štete", stoji u zakonu.

No, pravo na naknadu moguće je ostvariti samo ako je vlasnik parcele ili napadnute stoke, poduzeo propisane mjere za sprečavanje štete od divljači. Među njima su postavljanje efikasnih ograda, električnog pastira, postavljanje plašila, zaštita mladih sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispaša stoke s čobanom na površinama dozvoljenim za pašu, postavljanje plašilica na kosačice, kombajne i drugo. Isto propisuje i federalni zakon, s tim što su umjesto općina, naknadu od 25 posto snose kantoni.

Neprecizne mjere

"Ako se šteta utvrdi na nesporan način od strane komisije lokalne zajednice i ako se kroz određena vještačenja utvrdi tačan iznos, u skladu s propisima, ona mora da bude namirena. Prema tome i u pravnom smislu i u ljudskom, smatram da ne bi bilo korektno da se proizvođači sami sebi vrše namirenje štete jer postoje institucije i udruženja osnovana s ciljem da se spriječe takve stvari", naglašava Bubić.

Prema zakonskim rješenjima, dodaje, na proizvođaču je samo obaveza da poduzme mjere propisane zakonom u smislu eventualne zaštite, međutim, one nisu dovoljno precizirane ni pojašnjene, a u krajnjoj liniji postavlja se i pitanje jesu li efikasne, odnosno koja je to 100 procentna zaštita od divljači.

Obaveza oštećenog je i da sačuva sve tragove koji ukazuju na pričinjenu štetu. Upravo to je učinio i Rade Trivić, kojem su divlje svinje posljednjih dana aprila danima tamanile tek zasijani kukuruz.

"Dolazila je komisija, procijenila su štetu, napravit će odštetni zahtjev, ali niko nije ništa potvrdio hoće li šta od toga biti. Kako su svinje jele sjeme kukuruza mjestimično, nisu po redu, a ja nisam vršio ponovo obradu, taniranje i ostalo, procijenili su da je samo 5 dunuma i samo su sjeme uzeli u obzir, čini mi se oko 170 KM", kaže Rade dodavši da njegova njiva nije ograđena.

Kukuruz, ističe, sada dobro raste i kiša je nakvasila zemlju u Čelincu pa se nada i dobrom urodu. Divlje svinje, kaže, više nema, otišla je nekome drugom.