Izostavljanjem ozime prihrane u fazi busanja, prinos pšenice će biti minimalan

Na području Posavskog kantona usjevi ozime pšenice i ječma se nalaze u različitim fazama busanja (bokorenja) - od 3 do 6 stabala vidljivo. Ova faza obuhvata podzemno grananje stabljike pri čemu nastaje sekundarno korijenje. Može biti slabije ili jače izraženo, a ovisi o gustoći sjetve, krupnoći sjemena, količini svjetlosti i hraniva u tlu, trajanju faze i sorti pšenice.

Zato se na bokorenje može utjecati agrotehničkim mjerama, navode iz resornog ministarstva. Ono je jače pri povoljnoj vlažnosti zemljišta i boljoj mineralnoj ishrani (naročito azotom) kao i optimalnom roku sjetve. Proces se odvija sve do početka vlatanja kada potpuno prestane ili se usporava. Po završetku busanja članci počinju da se izdužuju pa se stablo pojavljuje na površini zemljišta nastavljajući svoj brzi porast.

Fenofaza vlatanje

S porastom prvog koljenca stabla iznad površine zemljišta počinje fenofaza vlatanje. U ovoj fenofazi potrebna je optimalna vlažnost zemljišta, mineralna prihrana i temperatura najmanje oko 15 stepeni. Intenzivno se razvija nadzemna masa biljke (stablo i listovi). Lisna površina se povećava pet i više puta u odnosu na površinu u fazi punog bokorenja. Stoga se ona smatra kritičnom u pogledu potreba za vodom i mineralnim hranivima. Trajanje ima znatan utjecaj na prinos zrna pšenice.

Duže trajanje faze vlatanja je preduvjet za stvaranje većeg broja zrna u klasu. Stoga, izostavljanjem ozime prihrane u fazi busanja pšenice prinos će biti minimalan bez obzira na dobro osnovno gnojenje u jesen. Ukoliko prihrana ozimih usjeva već nije završena, preporuka je da se ista obavezno obavi što prije.

Manje strnih žita u USK

Površine pod strnim žitima u Unsko-sanskom kantonu su manje u odnosu na prošlu godinu za oko 700 hektara. Međutim, očekuju se smanjeni prinosi zbog nedovoljnog tretmana mineralnim đubrivima, piše mojcazin.ba.

Među uspješnijim proizvođačima žitarica u Cazinu je poljoprivrednik Mirzet Suljić koji pod pšenicom ima oko 6 hektara. Žali što površine nisu veće zbog, kako kaže, globalnih poremećaja na tržištu. Mineralno đubrivo nije nabavio. Kako kaže to mu je preskupo te će stoga primijeniti stajsko. Pored Suljića i drugi poljoprivrednici su pred novim ispitima.

Hasan Muhić zasijao je blizu sedam dunuma. Ističe kako iz trenutne situacije mnogi trebaju izvući pouke i okrenuti se vlastitoj proizvodnji. Kako navodi, za sve teškoće koje ih zadese ne treba optuživati samo druge, već bi trebalo gledati šta se može prevenirati, a šta realno učiniti kad se već problem desi. Muhić je, kao iskusan poljoprivrednik, đubrivo nabavio još prošle godine po znatno povoljnijim cijenama, dvostruko nižim nego što su danas.

Inače, mineralnog đubriva u manjim količinama ima na bh. tržištu. Iz Turske se očekuju značajnije isporuke, ali one već kasne, tako da stručnjaci predlažu alternativna rješenja.