Aktuelne mjere njege pšenice u zimskom periodu

Agrotehnička mjera valjanja, izvodi se u sušnim jesenima nakon sjetve pšenice, a u cilju boljeg kontakta sjemena i zemljišnih čestica. Na ovaj način stvaraju se kapilarne pore, podiže se vlaga 5 -10 cm i skuplja oko sjemena. Ova mjera izvodi se sa glatkim valjcima za koje se kači tzv. blana, koja se sastoji od tankih žica ili lanca, a može i obična daska u slučaju da nema žice ili lanaca.

Ona restresa površinski dio zemljišta dubine od jednog do dva centimetra i prekida kapilarnu mrežu koja bi vodu dovela do površine i omogućila njeno isparavanje, što u ovakvim godinama sigurno ne želimo. Valjak ne treba koristiti na vlažnim tlima.

Razbijanje leda kao preventiva

Ukoliko se krajem zime bez snježnog pokrivača, smjenjuju topli dani i hladne noći pri čemu se površinski sloj danju opušta, a noću smrzava, može da dođe do podizanja oraničnog sloja, čupanja korjenovog sistema (koren gubi kontakt sa zemljištem) i stvaranja vazdušnih džepova ispod površine tla.

Značaj sjetve ozime pšenice u optimalnom roku

To dovodi do sušenja korijena, a samim tim i čitave biljke. Ova pojava naziva se podlubljivanje. Valjanje treba obaviti prije sušenja zemlje kako bi se ponovo obezbjedio kontakt tla i korijena. Prilikom valjanja potrebno je koristiti glatke valjke.

Razbijanje ledene kore u našim agroekološkim uslovima ne primjenjuje se već duži niz godina kao mjera njege. Ipak, u slučaju da zatreba, poljoprivrednici treba da znaju kako da se na pravi način bore protiv nje.

Povećanje topline slabi biljke

Ledena kora može da se pojavi kao ležeća ili viseća (na snježnom pokrivaču je opasnija, ali se i lakše razbija). Ako je zemljište toplo, ledena kora ne dozvoljava da toplina isparava, povećavajući temperaturu u prizemnom sloju. Ovo povećanje topline dovodi do intenzivnijeg disanja i dolazi do nedostatka kisika ispod ledene kore, kao i povećanja potrošnje materija iz čvora bokorenja što prouzrokuje slabljenje biljke.

Niske dnevne temperature ne utiču na žitarice, one se dobro razvijaju

Razbijanjem ledene kore omogućava se prodor hladnog vazduha, a što proces disanja vraća u ravnotežu. Lomljenje kore vrši se gaženjem traktorima, ali oprezno jer to može da dovede do sječenja guma i dodatnih troškova. Drljanje se vrši u uslovima vlažne zime, kada velika količina vode prouzrokuje nedostatak kisika u zemljištu. Kako bi se obezbjedio ovaj neophodni element, vrši se drljanje.

Za drljanje se koristi laka drljača, a ono se obavlja poprijeko, po redovima. Na taj način uništavaju se i tek iznikli korovi, savjetuje diplomirani inžinjer ratarstva i povrtarstva, Vladica Gavrilović, iz PSSS Negotin.