Izbacivanje mesa iz ishrane neće smanjiti zagađenje okoliša - rješenje je u ispaši stoke?

Stočarstvo kao i mesna industrija sve se više nalaze na meti organizacija za zaštitu okoliša koji smatraju da baš taj sektor donosi najviše štete prirodi. Jako se puno vode troši u mesnoj industriji, a čak trećina obrađene zemlje koristi se za proizvodnju milijarde tona stočne hrane. Sve se češće postavlja pitanje da li je potrebno jesti takvo meso, pogotovo što danas postoje brojne alternative.

Meso iz laboratorija na našim tanjurima već 2022.?

Naučnica i akademski profesor, kako navodi foodnavigator, poznata po svom radu o globalno održivoj proizvodnji hrane, Louise Fresco smatra kako izostavljanje mesa iz lanca proizvodnje nije nikakvo rješenje. "Svima je jasno da uzgoj životinja ima uticaj na okoliš i stvaranje stakleničkih plinova te da se sve više razmišlja o tome kako je meso opasno za konzumaciju. No, problem ne možemo riješiti na način da izbacimo iz lanca jedan od najbitnijih izvora proteina za naš organizam. Čak i ako bi obustavili proizvodnju mesa i uzgoj domaćih životinja, na meti bi se sigurno našle divlje životinje koje bi brojne kulture počele uzgajati za hranu", upozorila je Fresco.

Zašto su nam životinje potrebne u ishrani?

Fresco je navela i primjere zbog čega su nam životinje potrebne u uzgoju usjeva i ljudskoj prehrani. "Ispaša životinja pruža najveću nadu za smanjivanje stakleničkih plinova, a ona se u svijetu sprovodi sve manje. Veliki dio svjetske površine je ili suh ili s druge strane previše vlažan. Zemlja za uzgoj je sve siromašnija, a tome smo krivi mi, a ne životinje. Baš ta ispaša stoke može učiniti što niko od nas ljudi ne može, a to je nejestivo bilje pretvoriti u vrlo vrijedne usjeve i hranu", objašnjava profesorica Fresco.  

Isto tako, izjavila je kako životinje mogu pomoći u rješavanju rastućeg problema otpada hrane. Nedavno je objavljeno istraživanje Univerziteta Wageningen u kojem se govorilo o problemu potrošnje hrane te da je on puno veći nego što se to misli. Izračunali su kako svaka osoba po danu, u prosjeku, stvori otpada u vrijednosti 500 kalorija što je ekvivalent oko tri kriške hljeba ili kilogramu jabuka ili "malo jača" svinjska šnicla. "Kada bi smo taj otpad mogli upotrijebiti za hranjenje životinja, to bi bilo odlično“, rekla je Fresco.

Plutajuća farma: Krave hrane ostacima iz restorana, a one grad opskrbljuju mlijekom

Šta s alternativama?

Iako je zagovornica mesa, Louise Fresco preporučuje i veću konzumaciju biljnih bjelančevina. Međutim, identifikovala je niz problema koji se pojavljuju u sve popularnijim alternativama mesu, a koje se baziraju na biljkama. "Svi ti veganski burgeri imaju veliki problem - svi su ultraprerađeni. Dakle, s prehrambenog stajališta to nije najbolje rješenje“, primijetila je.

Meso uzgojeno u laboratoriju trenutno je preskupo da bi bila prava zamjena, a iako fabrički uzgojene aminokiseline imaju više potencijala, ovaj sektor je još uvijek poprilično nestabilan. Kao najzanimljivija alternativa, Fresco je navela alge, ali je dodala kako je jako komplikovano uzgajati ih te da rastu jako sporo. "Mislim da u budućnosti nećemo jesti meso svaki dan. Lako možemo bez njega tri ili četiri dana, ali u potpunosti ga izbaciti iz prehrane bilo bi pogrešno i za ljude kao i za same životinje“, zaključila je ova naučnica.